Arhiv tekstova
»Bunjevački jezik« spreman za škole
U Službenom glasniku Republike Srbije – Prosvetnom glasniku, 18. veljače 2005. godine objavljeni su program, cilj, zadaci i operativne zadaće »Bunjevačkog jezika s elementima nacionalne kulture« za prvi, drugi i treći razred osnovne škole. Tekst donosimo u cijelosti:
Bunjeva~ki jezik
sa elementima nacionalne kulture
PRVI RAZRED
Cilj i zadaće
Cilj nastave bunjevačkog jezika je:
nigovanje govornog i pisanog bunjevačkog jezika nužnog za razumivanje i tumačenje osnovni obilužja maternjeg jezika;
bogaćenje ričnika maternjeg jezika;
upoznavanje odlika nacijonalne kulture bunjevačkog naroda;
upoznavanje bunjevačke književnosti;
upoznavanje tekovina bunjevačke kulture;
U prvom razredu osnovnog obrazovanja učenici bi se služili, dok ne savladaje latinično (2. razred), ćiriličnim pismom pri obradi književnih tekstova, u pismenim vežbama i pismenom izražavanju. U drugom razredu, posle obrade latiničnog pisma, na satovima maternjeg jezika učenici bi se koristili istim u pismenom obliku.
Operativne zadaće
Učenici triba da:
obogate ričnik maternjeg jezika novim ričima i izrazima;
potpuno uvedu u razumivanje i doživljavanje tekstova iz bunjevačke književnosti;
da uoče vrstu književni dila: pisma, priča, bajka, basna;
da usvoje osnovne književne pojmove;
da obogate aktivni jezik;
Bunjevački jezik
Ciljevi koji se moraju ostvarit na satovima jezika su:
svatanje značaja i vridnosti maternjeg jezika;
vižbanje usmenog izražavanja – slobodno pričanje;
pripričavanje;
pričanje na osnovu posmatranja slika;
pravilno izgovaranje glasova;
recitovanje poetski tekstova primereni uzrastu;
razgovarat po ulogama;
pripoznati rič, a zatim i ričenicu kogod posebnu cilinu;
uvižbavanje pravilnog pisanja;
pripisivanje i početno samostalno sastavljanje ričenica;
upotriba velikog slova na početku ričenice, u pisanju lični imena, prizimena i naziva nasilja;
upotreba tačke na kraju ričenica;
upoznavanje funkcije upitnika i uzvičnika.
Književnost (30 sati)
Čitanje
Da bi se ovladalo teknikom čitanja potribno je zadovoljit slideće zaktive:
pravilno i tečno čitanje i razumivanje pročitanog;
pravilna upotriba znakova interpunkcije u čitanju;
prilagođavanje intonacije glasa situaciji koja se opisuje;
čitanje i izvođenje po ulogama;
recitovanje napamet naučeni kraći poetski i prozni tekstova;
navikavanje učenika na pravilno disanje i poštovanje pravilnog držanja tila pri čitanju.
Rad na tekstu
Prilikom obrade književni tekstova nameću se slideći zaktivi:
osposobljavanje za uočavanje naslova teksta, imena autora, sadržaja i situacije;
nigovanje kratki i jasni odgovora na pitanja;
detaljno i sažeto pripričavanje tekstova;
uočavanje glavni likova i njihovi osnovni emocionalni stanja (radost, tuga, smi);
pripoznavanje: pisme, priče, bajke, pitalice, zagonetke i poslovice.
Kultura izražavanja (20 sati)
Kultura izražavanja podrazumiva osposobljavanje učenika za usmeno i pismeno izražavanje pri tome je potribno ispuniti sledeće ciljeve:
Usmeno izražavanje
pripričavanje sadržaja kraći tekstova
pričanje sadržaja iiz porodice, škule, igre
pričanje prema nizu slika
bogaćenje ričnika
Pismeno izražavanje
pismeni odgovori na postavljena pitanja
samostalno sastavljanje kraći ričenica
diktat – sa dopunjavanjem
jedan domaći zadatak i njegova analiza na satu
Elementi nacionalne kulture (15 sati)
Konačan rezultat ovi sati je:
pripoznavanje identiteta bunjevačkog naroda priko jezika, vire, tradicije;
očuvanje jezika kroz vikove.
DRUGI RAZRED
Operativne zadaće
Učenici triba da:
uoče, pripoznaju i svate ričenice i riči spram zaktiva programa maternjeg jezika;
prošire aktivni ričnik svog maternjeg jezika;
savladaju elemente usmenog i pisanog pripričavanja, pričanja i opisivanja spram zaktiva programa;
osposobe se za uočavanje i razumivanje bitnog u tekstu;
obogate aktivni i pasivni ričnik.
Bunjevački jezik (10 sati)
Na satovima jezika priko je potribno ostvarit slediće ciljeve:
svatanje ričenice kogod obavištenja, pitanja i zapovisti;
upotriba velikog slova u pisanju imena i prizimena, nadimka uz lično ime, naziva ulica i naselja;
pisanje atrese;
znakovi interpunkcije: tačka, upitnik, uzvičnik i zarez.
Književnost (30 sati)
Na satovima književnosti priko je potribno da učenici ovladaju teknikom čitanja i rada na tekstu po slidećim zaktivima:
Čitanje
uvižbavanje teknike čitanja naglas i u sebi sa razumivanjem
usklađivanje intonacije i naglaska čitanja sa prirodom teksta (pripovidanje, dijalog, opis)
čitanje po ulogama
čitanje naglas i u sebi u ograničenom vrimenu i unaprid postavljenim zaktivima
čitanje u sebi kao priprema za samostalno čitanje.
Rad na tekstu
razumivanje pročitanog teksta
uočavanje hronologije događaja
svatanje bitnog u tekstu
pripričavanje na osnovu zajedničkog plana – detaljno i sažeto
zapažanje opisa i osićanja u tekstu
uočavanje značenja riči i njega upotriba u govoru
pri obradi književnog dila usvajaju se pojmovi: poezija, proza, dijalog, glavni i sporedni likovi poruka, pouka u basni, priča, pripovitka, bajka, basna, zagonetka, poslovica i brzalica.
Kultura izražavanja (20 sati)
Kultura izražavanja zaktiva da se zadovolje zaktivi pismenog i usmenog izražavanja na slideći način:
Usmeno izražavanje
pripričavanje sadržaja pročitani tekstova, pozorišni pridstava, filmova, televizijski emisija za dicu – po planu sastavljenom od detaljni i uopšteni pitanja;
pripričavanje u dilovima i cilini.
Pismeno izražavanje
pripisivanje identiteta i odlomaka tekstova
pismeni odgovori na data pitanja
diktat sa dopunjavanjem, autodiktat
zajednički pismeni sastavi (pripričavanje, pričanje, opis)
pripričavanje sadržaja teksta na osnovu datog plana
pričanje događaja prema nizu slika
opisivanje jednostavni predmeta
bogaćenje ričnika
opis životinja i osoba
pisanje razglednica i kraći pisama
dva domaća zadatka i njiova analiza na satu.
Elementi nacionalne kulture (12 sati)
pripoznavanje identiteta bunjevačkog naroda priko jezika, vire, tradicije i njegovo očuvanje kroz vikove.
Način ostvarivanja programa u prvom i drugom razredu osnovne škole
Program sadrži ciljeve, vaspitno-obrazovne zadatke, operativne zadaće, jezičku materiju, govorne i pismene vižbe, čitanje i rad na književnim tekstovima i nigovanje nacijonalne kulture. Svi ovi elementi programa su međusobno povezani i tako i triba uraditi.
Zadaće nastave maternjeg jezika sadrže opšte zaktive koji se odnose na kvalitet znanja, posebne zaktive za razvijanje i sticanje jezičkih umenja i vaspitne zadaće. Svi dilovi ovog programa su u skladu sa zadaćama nastave i triba da doprinesu njiovom izvršenju.
Operativnim zadaćama formulisani su zaktivi u pogledu obima programske građe koju učenici triba da savladaju u prvom i drugom razredu osnovne škule.
U okviru jezičke materije izdvojena je ona jezička materija kojapokriva veći dio govornog jezika. Veoma je važno da se nova građa uvik naslanja na pređašnju.
Pravopis sadrži one pravopisne norme koje su veoma važne za kvalitetno i uspešno učenje maternjeg jezika.
U nastavi maternjeg jezika težište rada prinosi se na učenika. On aktivno učestvuje u radu i svojim zalaganjem i radom triba da razvija i bogati jezička umenja svog maternjeg jezika.
Nastavnik planira, vodi i organizuje nastavni proces, odabira sadržinu rada, nastavne metode, oblike i sridstva rada, broj vižbi, koordinira radom učenika radi što uspešnijeg ostvarivanja postavljeni zadaća. Nastava mora biti postavljena tako da se svakom učeniku omoguće verbalne aktivnosti radi bogaćenja aktivnog ričnika maternjeg jezika.
U realizaciji svi zadaća nastavnik triba da motiviše učenika koristeći raznovrsna nastavna sredstva. Potribno i je podsticati da se i sami angažuju u prikupljanju nastavnih sridstava vezanih za temu koja se obrađuje.
Nastavu maternjeg jezika triba povezat prvenstveno sa stečenim iskustvom iz svakodnevnog života, sa nastavom poznavanja prirode i društva, povišću, zemljopisom, sa likovnom i muzičkom kulturom, običajima, kulturom, virom i tradicijom svog naroda. Korelacija svi ovi pridmeta i oblasti priko je potribna jer omogućava ostvarivanje veoma uspešni razultata rada.
Pored priporučene literature, nastavnik sam bira literaturu kojom će, pre svega, da ispuni ciljeve i zadaće pridviđene ovim programom.
Literatura
M. Peić, G. Bačlija: »Ričnik bačkih Bunjevaca« – Novi Sad, Subotica, 1990. godine
M. Peić: »Mladom naraštaju«; Bunjevačka matica – Subotica, 2001. godine
M. Peić: »Poetska slagalica«; Obnoviteljska bunjevačka matica – Subotica, 1997. godine
T. Kopunović: »Široke grudi bačke ravnice«; Bunjevačka matica – 2001. godine
I. Pančić: »Natpivavanja«; Osvit – Subotica, 1972. godine
M. Krmpotić: »Bunjo dida moga«; Senjsko književno ognjište – Senj, 1993. godine
»Prirodopis, prirodoslovlje i slovnica za bunjevačku i šokačku dicu«, Gara – Subotica, 1880. godine
L. Malagurski: »Pisme i igre u narodnim običajima bačkih Bunjevaca« – Subotica, 1997. godine
Ezop: »Basne«
Braća Grim: »Bajke«
»Narodne bajke, šaljive priče i pesme«
Andersen: »Bajke«
Mr M. Stevanović: »Metodički priručnik za nastavu srpskohrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj školi«; Dečije novine – Gornji Milanovac, 1982. godine
Prof. dr V. Cvetanović: »Samostalni stvaralački rad u nastavi srpskog jezika« – Beograd, 1996. godine
I. Ivić, A. Pešikan, S. Antić: »Aktivno učenje 2« – Beograd, 2001. godine«.
Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture
TREĆI RAZRED
Cilj i zadaci
Nigovanje govornog i pisanog bunjevačkog jezika, priko potribnog za razumivanje i tumačenje osnovni obilužja matemjeg jezika;
Upoznavanje književnosti svog, a i drugi naroda i nacionalni manjina;
Upoznavanje svitske književnosti;
Izgrađivanje svisti o društveno-povisnoj i kulturnoj ulozi jezika;
Upoznavanje tekovina bunjevačke kulture, običaja i tradicije.
Operativne zadaće
Nigovati tehniku izražajnog čitanja;
Dalje bogaćenje nčnika bunjevačkog jezika novim ričima i izrazima;
Usvajanje pojma glavni dilova ričenice;
Uvođenje u tumačenje književnog dila (radnja, likovi, poruke, osićanja, događaji);
Ovladati pismenim i usmenim izražavanjem (pripričavanje, pričanje, opisivanje).
Bunjevački jezik (10 jezik)
Svatanje značaja i vridnosti maternjeg jezika;
Ričenica – pripoznavanje po sastavu, značenju i obliku;
Imenice – vlastite i zajedničke;
Glagoli – radnja, stanje i zbivanje;
Nigovanje uspišne primene već usvojeni pravopisni pravila;
Upotriba velikog slova.
Književnost (25 sati)
Čitanje
Nigovanje i uvežbavanje pravilnog i izražajnog čitanja obrađenog i nepoznatog teksta;
Uvežbavanje razumivanja pročitanog teksta;
Prilagođavanje intonacije glasa situaciji koja se opisuje (jačina, visina glasa, pauza);
Recitovanje napamet naučeni kraći poetski i prozni tekstova;
Navikavanje učenika na pravilno disanje i poštovanje pravilnog držanja tila pri čitanju.
Rad na tekstu
Zapažanje i definisanje elemenata književnog teksta (radnja, likovi, poruka, osićanja u lirskoj poeziji);
Uočavanje uzročno-posledični veza u proznom tekstu;
Uvođenje u nigovanje navike kod učenika da svoje stavove obrazlažu na osnovu pojedinosti iz teksta.
Jezičko izražavanje (25 sati)
Usmeno izražavanje
Pripričavanje sadržaja pročitanog teksta – detaljno i sažeto, na osnovu zajedničkog plana;
Pripričavanje u dilovima i cilini;
Pričanje prema slici na osnovu zajedničkog plana;
Pričanje po zadatim ričima i nastavljanje priče na osnovu datog početka;
Opisivanje ljudi i prirode;
Scensko prikazivanje dramskog teksta.
Pismeno izražavanje
Pripisivanje teksta sa srpskog jezika na bunjevački jezik i obratno;
Uvežbavanje čitkog i urednog pisanja;
Pismeni odgovori na postavljena pitanja;
Pripričavanje, pričanje, opis – pismeni sastav.
Elementi nacionalne kulture (12 sati)
Pripoznavanje identiteta bunjevačkog naroda priko jezika, vire, tradicije i njegovo očuvanje kroz vikove;
Upoznavanje povisti bunjevačkog naroda, vire, tradicije i kulture kroz rad na odgovarajućim proznim i poetskim tekstovima, muzičkim i likovnim dilima.
Način ostvarivanja programa
Program sadrži ciljeve, vaspitno-obrazovne zadatke, operativne zadaće, jezičku materiju, govorne i pismene vežbe, čitanje i rad na književnim tekstovima i nigovanje nacijonalne kulture. Svi ovi elementi programa su međusobno povezani i tako i triba uraditi.
Zadaće nastave maternjeg jezika sadrže opšte zaktive koji se odnose na kvalitet znanja, posebne zaktive za razvijanje i sticanje jezičkih umenja i vaspitne zadaće. Svi dilovi ovog programa su u skladu sa zadaćama nastave i triba da doprinesu njiovom izvršenju.
Operativnim zadaćama formulisani su zaktivi u pogledu obima programske građe koju učenici triba da savladaju u trećem razredu osnovne škule.
U okviru jezičke materije izdvojena je ona jezička materija koja pokriva veći dio govornog jezika. Veoma je važno da se nova građa uvik naslanja na pređašnju.
Pravopis sadrži one pravopisne norme koje su veoma važne za kvalitetno i uspešno učenje maternjeg jezika.
U nastavi maternjeg jezika težište rada prinosi se na učenika. On aktivno učestvuje u radu i svojim zalaganjem i radom triba da razvija i bogati jezička umenja svog matemjeg jezika.
Nastavnik planira, vodi i organizuje nastavni proces, odabira sadržinu rada, nastavne metode, oblike i sridstva rada, broj vežbi, koordinira radom učenika radi što uspešnijeg ostvarivanja postavljeni zadaća. Nastava mora biti postavljena tako da se svakom učeniku omoguće verbalne aktivnosti radi bogaćenja aktivnog ričnika maternjeg jezika.
U realizaciji svi zadaća nastavnik triba da motiviše učenike koristeći raznovrsna nastavna sredstva. Potribno i je podsticati da se i sami angažuju u prikupljanju nastavnih sridstava vezanih za temu koja se obrađuje.
Nastavu maternjeg jezika triba povezat prvenstveno sa stečenim iskustvom iz svakodnevnog života, sa nastavom poznavanja prirode i društva, povišću, zemljopisom, sa likovnom i muzičkom kulturom, običajima, kulturom, virom i tradicijom svog naroda. Korelacija svi ovi pridmeta i oblasti priko je potribna jer omogućava ostvarivanje veoma uspešni rezultata rada.
Pored priporučene literature, nastavnik sam bira literaturu kojom će, pre svega, da ispuni ciljeve i zadaće pridviđene ovim programom.
Literatura
M. Peić, G. Bačlija: »Rečnik bačkih Bunjevaca« – Novi Sad, Subotica, 1990. godine
M Peić: »Mladom naraštaju«; Bunjevačka matica – Subotica, 2001. godine
M. Peić: »Poetska slagalica«; Obnoviteljska bunjevačka matica – Subotica, 1997. godine
T. Kopunović: »Široke grudi bačke ravnice«; Bunjevačka matica – 2001. godine
I. Pančić: »Natpivavanja«; Osvit – Subotica, 1972. godine
M. Krmpotić: »Bunjo dida moga«; Senjsko književno ognjište – Senj, 1993. godine
»Prirodopis, prirodoslovlje i slovnica za bunjevačku i šokačku dicu«; Gara – Subotica, 1880. godine
L. Malagurski: »Pisme i igre u narodnim običajima bačkih Bunjevaca« – Subotica, 1997. godine
Ezop: »Basne«
»Narodne bajke, šaljive priče i pesme«
Braća Grim: »Bajke«
Andersen: »Bajke«
»Ispeci pa reci«, Izbor narodnih pitalica, zagonetki, poslovica i anegdota; ZUNS – Beograd, 1994, godine
»Bajke iz celog sveta«; Mlado pokolenje – Beograd, 1965. godine
»Hiljadu zvezdica«, Izbor iz proznog i poetskog stvaralaštva za decu; Zavod za izdavanje udžbenika – Novi Sad, 1984. godine
Mr M. Stevanović: »Metodički priručnik za nastavu srpskohrvatskog jezika i književnosti u osnovnoj školi«; Dečije novine – Gornji Milanovac, 1982. godine
Prof dr V. Cvetanović: »Samostalni stvaralački rad u nastavi srpskog jezika« – Beograd, 1996. godine
I. Ivić, A. Pešikan, S. Antić: »Aktivno učenje 2« – Beograd, 2001. godine.
Službeni glasnik Republike Srbije – Prosvetni glasnik,
18. veljače 2005., strane 78, 79, 89, 90 i 91.
