Arhiv tekstova

Traže neprijatelja tamo gdje ih nema

Reagirajući na napise objavljene u beogradskom listu »Tabloid«, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini uputio je priopćenje za javnost: DSHV želi upoznati javnost u zemlji i inozemstvu s najnovijom kampanjom šovinističkih eksponenata, koji se ne mogu pomiriti s procesom demokratizacije u okružju u kojemu živimo. Najviše im smetaju pripadnici nacionalnih manjina – mađarske i hrvatske, a oglašavaju se u beogradskom listu ‘Tabloid’, u kojem su pokrenuli kampanju protiv pravosuđa u Subotici i predsjednika ovdašnjih sudova, koji su iz reda manjinskih zajednica.
    Tako optužuju manjinske stranke Mađara i Hrvata i njihove čelnike, kao nositelje negativnih pojava, a kao nositelja zlouporaba spominju i ‘predsjednika’ Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini gospodina Franju Vujkova, inače našeg člana i uglednog subotičkog odvjetnika. U napisima manipuliraju činjenicom da je njegova supruga predsjednica Općinskog suda u Subotici, što je sve propraćeno nizom neistina. Primjerice da je  Franjo Vujkov predsjednik DSHV-a, iako je on član stranke, ali predsjednik nikada nije bio; da je g. Franjo Vujkov zastupnik u Saboru Repupblike Hrvatske, jer nažalost nije; da je naziv Općinskog suda u Subotici ispisan na hrvatskom jeziku, iako nije, a morao bi biti,  itd.
    Očevidno je da autori članka ne žele prikazati istinu, nego, izmišljajući laži, nastoje manipulirati i dezinformirati ljude, i očevidno je da su to ljudi koji izmišljaju i traže neprijatelja tamo gdje ih nema.
    Mi takav način života i razmišljanja ne možemo prihvatiti, jer su Hrvati u Srbiji čvrsto opredijeljeni za miran i zajednički život sa srpskim narodom i pripadnicima svih drugih nacionalnih zajednica. Tako živimo ovdje stoljećima, jer drugačije ne znamo i ne možemo.«                            g

Predsjedništvo DSHV-a
Pitanje »bunjeva~kog jezika« uputiti akademijama

Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, na svojoj sjednici 18. veljače, između ostalih tema na dnevnom redu je imalo i pitanje uvođe-nja »bunjevačkog jezika« u škole.
    »Konstatirano je da se sada moramo boriti s posljedicama a ne uzorkom, a uzrok je osnivanje i priznavanje Bunjevačkog nacionalnog vijeća, te oni sada u sklopu svojih aktivnosti pokušavaju uvesti bunjevački poddijalekt u škole. Naš stav je da se bunjevački govor eventualno može izučavati u okviru hrvatskog jezika kao njegov dio«, kazao je Petar Kuntić. »Nikada se nećemo pomiriti s uvođenjem jednog dijalekta namjesto standardnog jezika u školsko obrazovanje i u tom smjeru poduzimamo i poduzimat ćemo aktivnosti na različitim razinama«.
    Kuntić je iznio kako su razočarani inertnim stavom Hrvatskoga nacionalnog vijeća koji se nije službeno oglasio po tako važnom pitanju. Uvjereni smo da će se, ukoliko država ozbiljno priđe ovoj problematici, pitanje uvođenja »bunjevačkog jezika« morati doći na dnevni red institucija od Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, do Srpske akademije nauka i umetnosti i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jer smatramo da ove institucije neće jedan poddijalekt proglasiti standardnim jezikom.
J. D.