Arhiv tekstova
Granice ne predstavljaju problem u našim odnosima
»Reakcije u Skupštini Srbije i Crne Gore povodom odluke vašeg Ministarstva vanjskih poslova da pruži podršku Hrvatskoj u nastojanju da postane nestalni član Vijeća sigurnosti UN, bile su potpuno nepotrebne. Poznato je da svuda u svijetu o takvoj diplomatskoj podršci odlučuju ministarstva vanjskih poslova i srpska strana je zamolila Hrvatsku za podršku kandidaturi za čelna mjesta u nekim međunarodnim organizacijama, odnosno institucijama. Normalno je da dvije zemlje ovakvu vrstu podrške planiraju u dužem vremenskom razdoblju, ali o tome se ne može otvoreno raspravljati u medijima. Potpuno nepotrebno je podignuta prašina u vezi s tim događajem« – kaže za Danas hrvatski veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori Tonči Staničić, komentirajući reagiranja na najavu šefa diplomacije SiCG Vuka Draškovića da će Beograd podržati Zagreb prilikom glasovanja za nestalnog člana Vijeća sigurnosti UN.
4Brisel 16. ožujka, nakon što dobije novi izvještaj Carle del Ponte, odlučuje hoće li već sljedećeg dana započeti s Hrvatskom pregovore o pridruživanju Europskoj uniji, ukoliko se ispostavi da Zagreb surađuje s Haškim tribunalom u izručivanju generala Gotovine?
Nadamo se da će 17. ožujka započeti pregovori o pridruživanju EU. Premijer Sanader, kao i bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koga će na toj funkciji naslijediti dosadašnja ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, izjavili su nedavno da Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka. Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim tribunalom, po svim pitanjima, pa i u slučaju Gotovine. Verujemo da će ta puna suradnja biti verificirana otpočinjanjem pregovora o pridruživanju Europskoj uniji 17. ožujka. U vezi s tim procesom, raduje nas izjava talijanskog šefa diplomacije Đanfranka Finija, koji je prošlog tjedna u Trstu izjavio da »Hrvatskoj treba pomoći na putu u Europu«, iako je ranije bio mnogo »tvrđi«, pogotovo u vezi s problemom talijanskih ezula.
4Mogu li neriješena pogranična pitanja između SiCG i Hrvatske otežati suradnju između dvije zemlje?
Pitanje granice ne predstavlja problem u odnosima između SiCG i Hrvatske. O uređenju državne granice bilo je riječi i tijekom nedavnog izuzetno uspešnog posjeta premijera Sanadera Srbiji i Crnoj Gori. Međudržavna diplomatska komisija koja se bavi tim pitanjem, nakon određene pauze, nastavit će rad na identifikaciji granične crte i najveći dio pitanja, poput Prevlake i sjeverne granice uskoro će biti riješen. Komisija će nastaviti rad na temelju Protokola o identifikaciji – utvrđivanju granične crte iz 2002. Intenzivirat će se i rad na unapređenju pograničnog režima, u skladu sa standardima i praksom Europske unije, a u interesu stanovništva u pograničnom području.
Prevlaka je bila dio Hrvatske i u administrativnim granicama u okviru SFRJ. Granica na Šarengradskoj adi, kao i na ostalim »džepovima« na Dunavu i oko ove rijeke može se, između ostalog, utvrditi i uvidom u katastarske knjige. Iako u SFRJ među republikama nije bilo utvrđenih državnih graničnih linija, poznate su granice općina, pa će komisija po njima utvrđivati i graničnu liniju. Poznat je zaključak Badenterove komisije koji su priznale sve međunarodne institucije, a po kojem su granice bivših republika SFRJ i granice novonastalih država.
Granica između SiCG i Hrvatske je tehničko, a ne političko ili međunarodno pitanje i bolje je riješiti ga prije ulaska u Europsku uniju. Potrebno je također omogućiti neograničen promet robe, kao i ljudi koji imaju zemlju s druge strane granice. S ministrom Velimirom Ilićem tim povodom posjetio sam granične prijelaze Bajakovo-Batrovci i Šid-Tovarnik, na kojima se za vrijeme velikih praznika, kao i u vrijeme ljetnih i zimskih godišnjih odmora, stvaraju ogromne kolone vozila. Zbog toga treba dodatno urediti i opremiti granične prijelaze, na primjer izgradnjom novog graničnog prijelaza Bajakovo-Batrovci sa srpske strane, kao i izgradnjom robnih terminala za kamione na istom prijelazu s hrvatske strane, što će omogućiti veću propusnost tih graničnih prijelaza. Uz ta dva postojeća, planiramo osposobiti i malogranični prijelaz skelom Vukovar-Vajska, kao i prijelaz Strošinci-Jamena na tromeđi SiCG, Hrvatske i BIH. U njegovoj blizini nalazi se područje koje još nije razminirano, ali se nadamo da ćemo uz pomoć međunarodnih sponzora uspjeti »očistiti« ga, kao što je to već učinjeno na prijelazu Bajakovo-Batrovci.
4Kako komentirate sukob na Televiziji Novi Sad u vezi s emitiranjem emisije na hrvatskom jeziku?
Program za Hrvate na TVNS počeo je emitiranje prije tri godine i trajao je, uz povremene prekide do lipnja 2004. Radi se o polusatnom programu koji je išao dva puta mjesečno i za koji svi nadležni organi Srbije i Vojvodine smatraju da treba ponovo krenuti emitiranje, pa zato treba pitati direktora TVNS zašto taj program ne ide.
Problem je nastao zbog toga što nakon formiranja Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), kao jednog od manjinskih vijeća u Vojvodini, pokretač tog programa Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« nije potpisala novi ugovor o emitiranju, jer TVNS izbjegava to učiniti. Tako je emisija koja je bila spremna za emitiranje 17. listopada otkazana, zbog toga što su čelnici TVNS predstavnicima HNV prvo rekli da novi ugovor nije trenutno neophodan, već da je moguće emitiranje vršiti po starom do potpisivanja novog ugovora, da bi zatim »skinuli« emisiju s programa, zato što novi ugovor nije potpisan.
HNV je zatim sazvalo pres konferenciju i nazvalo taj postupak diskriminacijom hrvatske manjine, da bi dva dana nakon Sanaderova posjeta, tijekom kojega je rečeno da je problem riješen, TVNS podnijela tužbu protiv urednika emisije »zbog širenja govora mržnje«. Taj proces i dalje traje i pored političkih intervencija, a na sastanku koji sam povodom toga organizirao zajedno s hrvatskim konzulom u Subotici, direktor TVNS je došao u pratnji odvjetnika, što je po meni bilo nepotrebno. Hrvati u Vojvodini traže samo ono što i sve druge manjine imaju – ništa više, ništa manje. Na pitanje zašto to ne mogu imati, izgleda da samo gospodin direktor može dati odgovor.
S obzirom na to da su o ovome nedavno ponovno razgovarali premijeri Sanader i Koštunica, kao i da se generalni direktor RTS, gospodin Tijanić, osobno angažirao, nemam nikakvih nedoumica da će problem uskoro biti riješen.
4Nakon raspada SFRJ pojavilo se pitanje potraživanja privatne i kolektivne imovine (ljetovališta) građana SiCG u Hrvatskoj, kao i status bivših predstavništava hrvatskih frmi u SiCG?
To je obuhvaćeno zajedničkim razgovorima o sukcesiji svih država nasljednica bivše SFRJ. Veliki broj građana i firmi taj problem već rješava individualno i poželjno je da se što više tih sporova uspješno okonča prije službenog zaključenja Sporazuma o sukcesiji. U mnogim slučajevima je pravno i činjenično stanje jasno i verujem da samo inercija sprečava veći napredak u tom procesu. I na hrvatskoj i na srpskoj strani postoje od država ovlaštene agencije koje se time bave, čiji rad svakako treba podstaći, ali i spriječiti zlouporabe koje su se događale u prošlosti. Tako je, na primer, jedna agencija iz Novog Sada nudila otkup nekretnina siromašnim hrvatskim građanima koji su izbjegli iz Hrvatske i to po cijenama koje su daleko ispod tržišne. Za takve prestupe neophodno je pokrenuti krivični postupak. g
