Arhiv tekstova

Tjednik

Četvrtak, 3. 2.

Du­plo
Plaće zastupnika u Skupštini Srbije opet su povećane, i to duplo. Administrativni odbor donio je odluku o usklađivanju osnovica za obračun plaća zastupnika, predsjednika države i Skupštine s plaćama predsjednika i članova Vlade Srbije. Tom odlukom, zastupnici će dobiti neto-plaću od 75.000 dinara, a predsjednik Srbije, koji je bio protiv tog usklađivanja, 132.000 dinara. Protiv povećanja  bili su demokrate i radikali.

Boj­kot
Predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš izjavio je gostujući na Radiju 021 da će pokrajinska vlast građane Vojvodine najvjerojatnije pozvati na bojkot referenduma o izjašnjavanju o novom Ustavu Srbije ako to bude sadašnji prijedlog Vlade Srbije. Kostreš napominje da Vlada nije jasno definirala pokrajinske nadležnosti, što znači da Vojvodina nema zakonodavnu vlast, nema svoju imovinu i nema izvore prihoda. »To praktično znači da Srbija raspolaže kompletnom imovinom i izvornim prihodima Vojvodine, a Beograd donosi odluku o transmisiji sredstava. Za nas je prihvatljiviji prijedlog Tadićeve grupe, jer sadrži skoro sve naše zahtjeve«, kaže Kostreš.

Mi­loševićevi
Prijedlog rezolucije o obustavljanju procesa protiv Miloševićeve obitelji potpisalo je dovoljno zastupnika SRS-a i SPS-a. Na osnovu potpisa 104 zastupnika SRS-a i SPS-a, prijedlog rezolucije bi se mogao naći na dnevnom redu izvanrednog zasjedanja skupštine 18. veljače. Šef zastupničke grupe SRS-a, Tomislav Nikolić, je ponovio stav da se, kako je rekao, »progonom« Miloševićeve obitelji onemogućava njegova obrana u Hagu; osim toga, on sumnja u osnovanost tjeralica protiv Mirjane Marković i Marka Miloševića.

PETAK, 4. 2.

Obljetnica
U petak su se navršile dvije godine od usvajanja Ustavne povelje i zakona o njenom provođenju u Skupštini bivše Savezne Republike Jugoslavije. Time je prestala postojati SRJ, a formirana je državna zajednica Srbija i Crna Gora. Ustavna transformacija počela je 14. ožujka 2002., kada je u Beogradu potpisan dokument pod nazivom Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, takozvani Beogradski sporazum.

Osuđen
Žalbeno vijeće Haškog tribunala pravomoćno je osudilo Dragana Nikolića na 20 godina zatvora za zločine nad nesrbima. Time je bosanskom Srbinu, Draganu Nikoliću smanjena prvostepena kazna za tri godine. Nikolić (47) zvani Jenki je 4. rujna 2003. godine, uoči početka suđenja, priznao krivicu po sve četiri točke optužnice za zločine protiv čovječnosti – za progon nesrba na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi, ubojstva, silovanja i mučenje muslimanskih civila pritvorenih u logoru Sušica, čiji je on zapovjednik bio, od lipnja do rujna 1992.

Pre­go­vo­ri
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske (RS) pregovara s obitelji haškoga optuženika Radovana Karadžića o njegovoj mogućoj dobrovoljnoj predaji, izjavio je novinarima u Banja Luci ministar unutarnjih poslova RS Darko Matijašević. Mi s obitelji Radovana Karadžića imamo redovite kontakte. Smatramo da je takav način komunikacije imperativ imajući u vidu naše zakonske obveze i našu namjeru da koristimo instituciju dobrovoljne predaje Haškom tribunalu, kazao je ministar Matijašević.

Subota, 5. 2.

Bo­le­sni
Rasim Ljajić kaže da će se generali predati, ako liječnička komisija ustanovi da će oni u Sheveningenu imati odgovarajući liječnički tretman. Predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju sa Haškim tribunalom, rekao je da su ga iz Tribunala obavijestili da ponovi zahtjev za dolazak liječničke komisije suda, koja bi ustanovila zdravstveno stanje optuženih generala Sretena Lukića i Nebojše Pavkovića.
Oni će se dobrovoljno predati, ako liječnička komisija ustanovi da će im u Haagu biti omogućen odgovarajući liječnički tretman, rekao je Ljajić i dodao da Haški tribunal ima informacije da se četvrti optuženi, policijski general Vlastimir Đorđević, nalazi u Rusiji.

Spo­ra­zum
U Beogradu je potpisan Sporazum o suradnji Republičkog javnog tužiteljstva i Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Ovim sporazumom bit će srušene granice između država kad je riječ o progonu počinitelja teških kaznenih djela, ne samo ratnih zločina, kazao je hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić precizirajući da Sporazum omogućuje izravnu suradnju nadležnih hrvatskih i srpskih tužitelja na svim razinama, čime će, pogotovo predkazneni postupci biti znatno ubrzani. On je dodao kako je Hrvatska prije desetak dana već zaključila istovjetan sporazum i s Bosnom i Hercegovinom i već su se pokazali rezultati u desetak postupaka.

NEDJELJA, 6. 2.

Okrup­nja­va­nje
Hrvatska narodna stranka (HNS) i Libra ujedinile su se u novu stranku pod nazivom Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati, koja će i dalje nositi kraticu HNS.
Predsjednica nove stranke je Vesna Pusić, a dosadašnji predsjednik Libre Jozo Radoš njezin je potpredsjednik. Ujedinjavanje dviju stranaka neće otkloniti politički rizik, ali će povećati našu snagu i šanse za uspjeh, ocijenila je Vesna Pusić nakon Sabora ujedinjenja. Jozo Radoš smatra, pak, da je riječ o važnom političkom događaju koji će potaknuti daljnje okrupnjavanje građanske opcije na hrvatskoj političkoj sceni.

PONEDJELJAK, 7. 2.

Sta­nje
Kongres SAD objavio je novu analizu stanja u Srbiji i Crnoj Gori. Analiza razmatra aktualnu političku i ekonomsku situaciju u SiCG i odnos međunarodnih faktora prema njoj. »Na eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji Demokratska stranka bi trebala izboriti velike šanse za pobjedu i obrazovanje Vlade koja bi bila više reformska i zapadnija od sadašnje«, ocjenjuje se u izvještaju i dodaje da je najkontroverzniji aspekt sadašnje Vlade njena zavisnost od Socijalističke partije Srbije.
U odjeljku koji je posvećen analizi odnosa Srbije prema Hagu ocjenjuje se da je suradnja spora i da lideri u Srbiji tvrde da političke i pravne teškoće onemogućavaju veće rezultate i konstatira da Srbija nastoji pokazati da je sposobna suditi ratnim zločincima i da je već osudila zločince na nižim razinama.
Zra­ko­plov­stvo
 Ratno zrakoplovstvo VSiCG praktično je pred gašenjem, ocjenjuje vojno-politički analitičar Aleksandar Radić.
Radić je ocijenio da zbog nebrige države, nedostatka rezervnih dijelova i goriva, RV Vojske Srbije i Crne Gore u operativnom smislu više nije efikasna oružana sila i ne može uspješno obavljati ulogu zaštite zračnog prostora i odvraćanje od agresije.
On je rekao da piloti lete nedopustivo malo, što se odražava na stupanj obučenosti i borbene gotovosti, a poseban problem je činjenica da su tvornice i remontni kapaciteti i ostala infrastruktura pretrpjeli veliku štetu za vrijeme NATO-bombardiranja.
 
Ni­sam
Umirovljeni general Vojske Srbije i Crne Gore Vladimir Lazarević, koji se predao Haškom sudu (ICTY), izjasnio se da nije kriv prema svih pet točaka optužnice koje ga terete za progon, deportacije i ubojstva albanskih civila na Kosovu 1999. te zločine protiv čovječnosti. Lazarevića optužnica tereti po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon, deportacije i prisilno premještanje oko 800.000 Albanaca i ubojstvo više stotina albanskih civila.

Utorak, 8. 2.

Cr­na Go­ra
Neovisnost Crne Gore podržava oko 44 posto, a za zajedničku državu se zalaže oko 40 posto građana. Prema rezultatima istraživanja Centra za demokraciju i ljudska prava, provedenog u siječnju na 1.000 osoba u devet crnogorskih općina, najpopularnija ličnost i dalje je direktor nevladine organizacije »Grupa za promjene« Nebojša Medojević, na drugom mjestu je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilofije, a na trećem premijer Crne Gore Milo Đukanović.

Po­drša
Predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader bio je u jednodnevnom službenom posjetu Republici Mađarskoj. »Naša je povijesna zadaća i obveza podržati priključenje Hrvatske Europske unije, to je u interesu i Karpatske kotline i u interesu EU«, rekao je premijer Mađarske Ferenc Gyurcsanyi u izjavi nakon sastanka. Gospodarska pitanja, napose privatizacija hrvatske INA-e, bila su uz iznimno čvrstu mađarsku potporu Hrvatskoj za priključenje EU, u središtu razgovora koje je premijer Sanader tijekom službenog posjeta Budimpešti vodio sa svojim domaćinom. Od ostalih gospodarskih pitanja bilo je riječi o realizaciji plinovoda Pečuh-Osijek, ulaganja u riječku Luku i prometnim pravcima. Premijer Gyurcsany je obećao da će Mađari ispuniti svoju obvezu izgradnje autoceste do Hrvatske, odnosno do slovenske granice do roka 2006.

Srijeda, 9. 2

Skri­va­li­ce
Haški optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić borave od ljeta 2004. godine na području Srbije i pod izravnom su zaštitom pojedinih osoba iz vlasti te zemlje, izjavio je ravnatelj Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić. U intervjuu kojega je objavio sarajevski »Dnevni avaz« Miletić je istaknuo kako je zaštita vlasti najveći problem za eventualno privođenje dvojice najtraženijih haaških bjegunaca. Za Mladića je karakteristično, tvrdi Miletić, to što se skriva uglavnom po vojarnama, dok su Karadžiću draži vjerski objekti. .