Arhiv tekstova

Nedvojbeno jedna od glavnih poslovnih grana u Hrvatskoj – turizam – ove će godine biti na velikoj kušnji. Svjetska ekonomska recesija uzela je maha, a turizam je izrazito elastično gospodarsko područje, koje snažno reagira i na najmanje poremećaje na ekonomskom, a i političkom planu. Pipci krize sve se više obavijaju oko lokalnih gospodarstava u regiji, a u takvim uvjetima ljudi se obično odriču onoga bez čega mogu progurati godinu. Ako čovjek od nečega već mora odustati, onda je najmanje bolno da to budu putovanja, godišnji odmor i obiteljski provod. 

Hoće li turistički proizvod, koji je Hrvatskoj prošle godine donio više od 7 milijardi eura prihoda i čini skoro četvrtinu bruto nacionalnog dohotka, uspjeti ostati neokrnjen, ili će u državi koja je u posljednjem kvartalu prošle godine ušla u recesiju podijeliti sudbinu drugih gospodarskih grana, u ovom momentu nitko ne može sa stopostotnom sigurnošću procijeniti. Ipak, jedno je sigurno: hrvatski turistički djelatnici neće imati vremena sjediti prekriženih ruku, jer bi ih to koštalo preskupo. Promicatelji turizma dodatno će se morati rastrčati po svijetu vabeći goste, a posebna pozornost ove bi se godine mogla posvetiti tržištima u neposrednom susjedstvu, gdje prostora za višestruko povećanje broja gostiju, a samim tim i prihoda, ima na pretek. Prema procjenama, Srbija i Bosna i Hercegovina veliki su neiskorišten potencijal za Hrvatsku i time bi se ozbiljna turistička politika svakako morala pozabaviti.

ISKORISTITI SAJAM TURIZ-MA: U okolnim državama, prije svega u Srbiji i BiH, dobro su poznate prednosti hrvatske ponude u odnosu na ponudu drugih turističkih država, te se te dvije zemlje niti ne mogu smatrati novim tržištima. No, rat i sve što uz to ide u prethodna su dva desetljeća učinila svoje. Možda je vrijeme da hrvatski turistički stratezi donekle izmijene listu prioritetnih tržišta, jer granice između nekada zaraćenih država i naroda već su odavno izbrisane, kad je u pitanju ostvarenje profita u međusobnoj trgovini, pa bi takvo nadvladavanje granica trebalo biti moguće i u turizmu. 

Međutim, tako postavljen cilj nije lako ostvariti. Jer, recimo, za nadoknadu štete zbog jednog skidanja zastave u Zadru potrebno je puno, puno truda onih koji nešto žele uraditi. Turisti iz istočnog susjedstva itekako bi mogli nadomjestiti dio onih iz EU koji će ovoga ljeta remenje stezati na račun brčkanja u hrvatskom moru, pa bi tako i ovoj stvari trebalo drugačije pristupiti. Predstojeći Sajam turizma u Beogradu, koji će okupiti ponuđače s različitih strana svijeta, bit će održan koncem ovog mjeseca, a kao partneri pojavit će se i županijske komore Istre i Splita. 

ISTRA NA PRVOM MJESTU: Među onima koji će ponudu svoje regije predstaviti u Beogradu bit će i direktor Turističke zajednice Istarske županije Tomislav Popović, koji smatra kako tržište Srbije ima jako velik potencijal. Istarska je županija, inače, u Hrvatskoj uvjerljivo najpopularnije područje za turiste iz Srbije.

»Istra je 2008. godine ostvarila 102.000 noćenja i 17.000 dolazaka turista iz Srbije«, kaže za HR Tomislav Popović. »To je podatak koji je sto posto točan, vezan je za boravišne pristojbe i ima svoj ekvivalent u novcu. Tržište Srbije ima jako puno potencijala i jedno je od rijetkih na kojem možemo očekivati rast. Turisti iz Srbije u Istri odsjedaju u hotelima i u privatnom smještaju, i to u privatnom smještaju koji u Istri danas ima visoku razinu kvalitete. U Istri nema incidentnih situacija, ovdje je sigurnosna situacija u redu, što nisam siguran da bismo mogli reći za neka druga područja u Hrvatskoj. Sporadični incidenti su naš unutarnji problem i rade ga sportski navijači tako da nitko nije siguran niti kad ode na utakmicu iz Splita u Zagreb ili obratno. Strasti su na sportskim terenima ojačane i to je sasvim druga priča.«

Prema Popovićevim riječima, istarski hotelijeri za sada još nisu razmatrali eventualno snižavanje cijena usluga, o tome će na proljeće, kada stvari s krizom budu jasnije i kada će procjene biti realnije. 

»U ovakvim uvjetima, svaki nam je gost dobrodošao«, ističe Popović. »Što se Srbije tiče, tu doista ima puno prostora za rast, a mi ćemo s naše strane iskoristiti i Sajam turizma u Beogradu, kako bismo našim nastupom predstavili ponudu Istre i ujedno svakom potencijalnom turistu u Srbiji poslali poruku da je kod nas poželjan gost.«

VISOKI TURIZAM: Za novu se sezonu uveliko priprema i jedna od najvećih turističkih agencija u Srbiji Jolly travel, koja tradicionalno šalje najveći broj turista iz Srbije u Hrvatsku.

»Naša je ponuda aranžmana za Hrvatsku velika, jer poslujemo u okviru hrvatske Adriatica.net grupe«, kaže za HR direktorica marketinga i PR beogradskog Jolly travela Tijana Obradović. »Sve što nude agencije u Hrvatskoj, nudimo i mi. Imamo iznimno dobru suradnju s partnerima u Hrvatskoj i dobivamo svu moguću potporu od njih. Naši su turisti prošle godine, kad je Hrvatska u pitanju, najviše išli u Istru i na Kvarner. Riječ je o visokom turizmu u hotelima s četiri zvjezdice. Zanimljivo je da je bilo i puno krstarenja jedrilicama.«

Tijana Obradović najavljuje i specijalne popuste i druge promidžbene korake za hrvatski Jadran, koje će Jolly travel predstaviti na Sajmu turizma u Beogradu, te očekuje da će turista iz Srbije i ove godine u Hrvatskoj biti makar onoliko koliko i prošle godine.

PROŠLA GODINA NAJBOLJA: Kada bi hrvatski turizam svoju ovogodišnju projekciju gradio samo na podatcima iz prošle godine, moglo bi se reći kako predstoji još jedna dobra sezona. Ali, krizni val koji je pokrenut u SAD uveliko zapljuskuje i ovdašnje obale, pa podsjećanje na prošlu godinu može predstavljati samo jednu stranu, onu optimističnu. Onu drugu, realnu, dat će mjeseci koji slijede.

Ipak, prošla je godina za hrvatski turizam bila rekordna: čarobne destinacije na plavome Jadranu, na zelenim i snježnim planinama, te u ravničarskim toplicama u 2008. godini posjetilo je više od 11,3 milijuna turista (1 posto više nego lani), najvećim dijelom inozemnih, koji su ostvarili skoro 60 milijuna noćenja (2 posto više nego lani). Samo je u srpnju, u jeku sezone, Hrvatsku posjetilo 2,64 milijuna turista, više nego ikad prije. Uspoređujući podatke iz mjeseca u mjesec, u Državnom su zavodu za statistiku izračunali kako je svaki od tih mjeseci bio od 1 do 3 posto berićetniji od istog mjeseca 2007. godine.

Najvjerniji gosti hrvatskih turističkih odredišta kao i uvijek bili su Nijemci, zatim: Talijani, Slovenci, Austrijanci, Česi, Slovaci i Nizozemci. Ono što je zanimljivo, jest da statistika kao hrvatske goste u solidnom broju bilježi i one iz Srbije (83.000), što bi netko možda mogao došapnuti skidačima zastava u Zadru. Ipak, direktor beogradskog predstavništva Hrvatske gospodarske komore Goran Masnec za HR kaže kako treba biti oprezan s korištenjem tog podatka, jer on sam po sebi ne govori o kakvoj se vrsti boravka u Hrvatskoj radi.

»Pretpostavljam da se u velikom broju radi o ljudima koji u Hrvatskoj imaju rodbinu, ili, pak, tamo odlaze u svoje vikendice, što znači da oni nisu klasični turistički gosti koji idu u organiziranim aranžmanima«, kaže Masnec. Direktor Turističke zajednice Istarske županije Tomislav Popović, pak, smatra kako od ukupnog broja pribilježenih dolazaka iz Srbije, treba odbiti poslovne ljude koji dolaze u Zagreb i odmah se vraćaju, ili tu noće jednu noć - što znači da nisu turisti u klasičnom smislu.

PRIMJER MAĐARSKE: Turistička zajednica Hrvatske za sada u Beogradu nema predstavništvo. Računa se da građani Srbije dobro poznaju hrvatsku turističku ponudu, te kako im dodatna promidžba tog tipa nije potrebna. Međutim, primjer iz susjedne Mađarske vrijedi zabilježiti.

»Godine 1995. iz Mađarske je u Hrvatsku na ljetovanje otišlo 35.000 gostiju. Danas je taj broj negdje oko 380.000, dakle 11 puta više«, kaže za HR Marin Skenderović, voditelj budimpeštanskog predstavništva Turističke zajednice Hrvatske. »Mi, koji smo i tada radili taj posao, očekivali smo da će se taj rast dogoditi i on se i dogodio. Sad bi trebalo vidjeti što bi značilo eventualno otvaranje predstavništva u Republici Srbiji. Treba vidjeti bi li to pridonijelo bumu kakav se dogodio u Mađarskoj. Međutim, zbog krize, ali i zbog prošlosti, mislim da treba biti oprezan i realan. Još uvijek ima incidenata, a to nema veze sa službenom politikom. Recimo, temelj naše promidžbe u Mađarskoj je 800 godina zajedničke povijesti, dobri politički i gospodarski odnosi. A, ipak ne prolazi bez incidenata. E, sad, otiđite na utakmicu Dinama i Hajduka u Zagreb ili u Split, vidjet ćete da je to još gore. To nema veze s političkim i strateškim odnosima, ali se o tome mora voditi računa. S druge strane, treba uvažiti činjenicu da puno građana Srbije poznaje hrvatsko primorje i mnogi su tu prije rata dolazili i u tom segmentu mi tim građanima ne bismo imali što novoga reći.«

Za građane Srbije još uvijek su Grčka i Turska najpoželjnija odredišta, ali prije svega zbog cijene, dobrih zračnih veza i jake promidžbe. Ipak, sada kada je zbog zavađenosti „dva oka u glavi“ za građane Srbije i crnogorsko primorje uglavnom izvan vidokruga, Hrvatska bi mogla i morala stvoriti sebi šansu i ozbiljno se posvetiti tržištu sa 7,5 milijuna stanovnika. Pod uvjetom da skidači zastava i slični junaci ušute i riječ prepuste racionalnim domoljubima.