Arhiv tekstova

Dragi naši čitatelji, sve vas lijepo pozdravljam i nadam se kako ste uživali na Hrckovom maskenbalu. Zaista vas je bilo lijepo vidjeti obučene u svoje omiljene likove. No, o tome ćete moći više čitati u idućem broju Hrvatske riječi, kada će izaći podlistak »Hrcko«, koji će biti posvećen Hrckovom maskenbalu.  

Vjerujem kako ste se pripremili za Ekološki kviz »Lijepa Naša«, koji se danas održava u Đurđinu. Na Hrckovim stranicama i u ovome broju upoznavat ćemo se s našom matičnom domovinom Republikom Hrvatskom. Ukoliko ste se pripremali za kviz, vjerojatno će vam dobro doći podsjećanje. 

 

Dvorac Trakošćan

 

Ovaj dvorac jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj. Nalazi se u Hrvatskom zagorju, 23 km sjeveroistočno od Krapine, 40 km jugozapadno od Varaždina, na nadmorskoj visini od 250 m. Najbliža mjesta su Marcelj i Srrahinčica. S oko 40 tisuća posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca. 

 

Pulska arena

 

Jedan od najvećih spomenika antičke kulture u Hrvatskoj je rimska arena u Puli. Pula se može pohvaliti titulom najvećeg starorimskog nalazišta u zemlji. Kažu da današnji grad gotovo cijelom površinom prekriva područje nekadašnjeg rimskog velikog grada. Ono što je možda zauvijek zakopano pod ovom lukom bilo bi od neprocjenjive arheološke vrijednosti. Nezaobilazna je točka u svakom turističkom posjetu Puli. Mnogi se dive njenoj masivnosti zaboravljajući da je nekoć bila poprište najkrvavijih igara. Njena uloga amfiteatra je danas obnovljena. Tamo se odvijaju brojni koncertni spektakli.

Dioklecijanova palača 

 

Dioklecijanova palača nalazi se u Splitu i jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture. To je spomenik kulture nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a. Prvi vodovodi na području Hrvatske građeni su u starom vijeku za vrijeme rimske vladavine. Rimski akvadukt građen po nalogu cara Dioklecijana od izvora salonitanske rijeke Jader do Dioklecijanove palače dug je 9 km. Sfinga na Peristilu (glavni trg Dioklecijanove palače) donešena je iz Egipta od strane vladarevih graditelja, stara je oko 4 tisuće godina.

  

Kornati

 

Nacionalni park Kornati jedna je od najrazvedenijih otočnih skupina na Mediteranu, jedinstven splet od 150 otoka, otočića i hridi razasutih na središnjem djelu Jadrana. To je najmodriji kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora još više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo-sivim kamenjarom, koji prevladava na otocima. Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca, brojnim uvalama, zaljevima i lučicama Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare na njihovim lutanjima po Jadranu i pravi izbor za moderne Robinzone. NP Kornati od 1980. godine štiti i čuva, od čovjeka – za čovječanstvo, najljepši dio hrvatskog dijela Jadranskog mora. 

Velebit

 

Velebit je planina koja se smjestila na istočnoj obali Kvarnerskog zaljeva. Velebit je sa svojih 2.274 km2 površine, duljinom 145 i širinom između 10 i 30 km najveća planina Dinarskog sustava. Najviši je vrh Velebita »Vaganski vrh« s 1.758 m. Velebit kao planina, prilično je jednostavnog, izduženog oblika sa strmim padinama. Usprkos tome, on fascinira svojom različitošću, koja se očituje već u tim padinama, jer je južna, primorska strmija i krševitija, dok je sjeverna, lička, koja počinje tek na nadmorskoj visini od 500 m, sva pod šumom. Velebit je, zbog svog specifičnog položaja između mediteranske i srednjoeuropske oblasti, posebno zanimljiv zbog biljnog i životinjskog svijeta, koji tu živi. Zbog karakteristične građe i smještaja, na planini se nalazi veliki broj endemskih vrsta.

 

Bjelolasica 

 

Kao najviša planina Gorskog kotara, Bjelolasica se nalazi unutar gorja Velika Kapela, s vrhom Kula i planinom Klek, kao i strogim prirodnim rezervatima: Bijele stijene i Samarske stijene. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa, osobito kad je pod snijegom. Dugačka 7 km, vrlo strmih strana, obiluje prostranim i gustim šumama prošaranim vapnenačkim stijenama i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni kaleidoskop šuma i proplanaka pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma i drugih aktivnosti. S Bjelolasice se pruža prekrasni pogled na: Velebit, Ličku Plješivicu, otoke Krk, Cres, Lošinj, Kvarnerski zaljev…

 

Otok Brač

 

Brač spada u skupinu srednjodalmatinskih otoka, a najveći je među dalmatinskim otocima. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 10 - 12 km, ukupne površine 395 km2. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78 m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu ga od otoka Šolte odvajaju uska Splitska vrata, a prema jugu od otoka Hvara Hvarski kanal (dubine 91 m). U njegovoj neposrednoj blizini na kopnu je najveći grad na istočnoj jadranskoj obali – Split.