Arhiv tekstova

Sretni dobitnik glavne nagrade na tomboli ovogodišnjeg Velikog prela u Subotici, Vojislav Tumbas, ovoga će ljeta sa suprugom provesti sedam dana u hotelskom smještaju i na plažama u Biogradu na Moru. Tumbas se nada da će tih sedam dana za njega biti nezaboravni.

A što je ono što Vojislava Tumbasa, kao i sve druge zainteresirane koji se odluče za ljetovanje u Biogradu, tamo očekuje, za HR govori direktor ureda Turističke zajednice grada Biograda na Moru Ivo Eškinja.

AUTOCESTA ŽIVOT ZNAČI: »Biograd je predivno mjesto za odmor«, kaže Ivo Eškinja. »Ujedno, Biograd je i kolijevka nautičkog turizma u bivšoj državi. Biograd raspolaže s oko 11.000 kreveta u hotelima, zatim tu su kapaciteti u kućnoj radinosti, te mnogobrojni kampovi koji su sve popularniji. Za sportsku razonodu na raspolaganju su 24 teniska terena, nogometni travnati stadion, bazeni, dvije sportske dvorane...«

Do Biograda na Moru, kao i do svih ostalih primorskih gradova na Jadranu, relativno je lako doći nakon što su posljednjih godina izgrađene autoceste. Srijemcima, ovisno o tome u kom mjestu žive, do autoceste treba svega nekoliko ili nekoliko desetina kilometara, dok je našim ljudima sa sjevera Bačke potrebno znatno više, jer od Subotice do najbližeg uključenja kod Osijeka ili Županje treba proći skoro 150 kilometara. 

ODAVNO POZNATO ODRE-DIŠTE: Da su Vojvođani, prije svega Subotičani, i u godinama prije rata za ljetni odmor često birali Biograd na Moru, za HR potvrđuje i voditelj budimpeštanskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice, inače rođeni Subotičanin i dobar poznavatelj kretanja u turizmu Marin Skenderović: 

»Subotičani su prije rata tradicionalno odlazili u Biograd na odmor«, kaže Marin Skenderović. »Ovaj dolazak predstavnika Biograda u Suboticu na neki je način nastavak ranije suradnje. I posljednjih godina na tom području ima turista s našeg područja, ali ne postoji evidencija o tome jesu li to Subotičani ili neki drugi, jer se turisti vode samo po zemlji iz koje dolaze. Dakle, u Biogradu, kao i na cijelom hrvatskom primorju, ima sve više turista iz Srbije«.

Ivo Eškinja kaže kako se u Biogradu doista može uživati u moru i na plaži, jer kiša tamo rijetko pada, a kad jedan dan i padne, sutradan kao da je nije niti bilo. »Biograd nudi i izletničke sadržaje – dnevno između 1500 i 2000 turista brodićima obiđe Kornatski arhipelag, zatim se ide na slapove Krke, te na Paklenicu, koja je poseban raritet.«

STOL OD 800 METARA: Od ljetnih manifestacija u Biogradu se gotovo svakodnevno održavaju susreti folklora i mažoretkinja, a ono što turiste najviše privlači je veliki eno-etno-eko-gastro stol, koji ima karakter svehrvatskog.

»Taj će stol i ove godine biti postavljen uz rivu, a bit će dug 800 metara«, objašnjava Ivo Eškinja. Druga velika manifestacija su Biogradske ljetne igre, odnosno povezivanje gradova na tragu nekadašnjih Jadranskih susreta, a tu je i Biogradska turistička noć, u kojoj biogradske domaćice pripremaju hranu na način kako su to radile njihove bake, uz, naravno, puno glazbe i folklora.

SEZONA ĆE BITI USPJEŠNA: Protivno nekim pesimističkim najavama, Ivo Eškinja ne očekuje slabiju turističku sezonu nego lani. Dapače, očekuje rast broja noćenja za tri posto uz cijene koje su vrijedile i prošle godine.

»Ne očekujemo da ćemo zbog krize zabilježiti minus«, kaže Eškinja. »Prošle smo godine u Biogradu ostvarili 830.000 noćenja, a da nam je u funkciji bilo i naselje sa 700 kreveta koje se renovira, imali bismo čak 900.000 noćenja. Očekujemo dobru turističku sezonu. Već po sadašnjim najavama, a i po sklopljenim ugovorima, možemo biti optimisti«. 

Najčešći turisti na ovom dijelu Jadrana su: Hrvati, zatim Česi, Slovenci, Francuzi, Austrijanci, Nijemci, Slovaci. Slovenija je tradicionalno bila orijentirana prema Hrvatskoj i Biogradu i turistički djelatnici ovoga kraja sigurni su da ljubav Slovenaca prema hrvatskom primorju neće biti narušena nepovoljnim političkim kretanjima između dviju zemalja.