Arhiv tekstova

Sjedinjene Američke Države i zemlje Europe dospjele su tijekom 2008. godine u  najveću recesiju od 1929. godine. Recesija je povremeno usporavanje gospodarskih aktivnosti zbog lošeg ekonomskog stanja, a nastaje u krugu koji čine – veliki broj nezaposlenih, rast cijena, smanjena proizvodnja, novi otkazi, državni dugovi, te inflacija. Financijske institucije, pogotovo one koje su se bavile složenim i rizičnim spekulativnim instrumentima, prve su osjetile udar koji se počeo širiti u valovima te zahvatio bankarske i druge financijske kuće, prvo u SAD-u pa onda u Europi. Ozbiljnost i dalekosežnost ove krize potvrđuju i brojni politički i ekonomski susreti na najvišim razinama na kojima se razmatra mogućnost nadvladavanja, ili, pak, ublažavanja posljedica ove recesije.  

Aktualna kriza bila je povodom da se prošloga tjedna u Davosu održi petodnevni Svjetski ekonomski forum, koji je okupio velik broj političara i ekonomista iz cijelog svijeta, a ministri trgovine više od 20 zemalja obećali su tom prigodom da će surađivati, kako bi prevladali nesuglasice o liberalizaciji svjetske trgovine. 

Više od dvadeset čelnika najrazvijenijih zemalja i zemalja u razvoju, kao što su: Kina, Indija, Brazil i Južna Koreja, te međunarodnih institucija, okupili su se u Washingtonu na prvom summitu skupine G-20. Veliki summit čelnika najrazvijenijih svjetskih država, koje su sve redom suočene s ekonomskom recesijom, okončan je hitnim pozivom na veću suradnju u nadzoru i regulaciji financijskih tržišta i za ulaganje dodatnih napora za jačanje nacionalnih gospodarstava diljem svijeta. U zajedničkom priopćenju, sastavljenom u šest točaka, čelnici skupine G-20 naglašavaju kako »moraju postaviti temelje za reforme koje će osigurati da se globalne krize, poput sadašnje, više ne ponove«. 

Češki premijer Mirek Topolanek najavio je kako će se njegova zemlja, kao predsjedavajuća EU, usredotočiti na globalnu ekonomsku krizu, te da bi se na summitu EU, planiranom za ožujak, trebale dogovoriti i nove mjere koje bi zajednički poduzimale zemlje EU, uz već ranije dogovorene financijske injekcije za europsko gospodarstvo u visini od 200 milijardi eura. 

UZROK RECESIJE: Aktualnu svjetsku fianancijsku krizu izazvala je skupina političkih i bankarskih lidera pogrešnim i kratkovidim odlukama, koje su pokrenule lančanu reakciju burzanskih obrušavanja. Britanski list »Guardian« je poimence prozvao 25 političara, bankara i biznismena, među kojima su bivši američki predsjednici Bill Clinton i George Bush stariji, kao i Gordon Brown, aktualni britanski premijer. Svoj doprinos katastrofi dali su i do jučer na sva usta hvaljeni financijski čarobnjaci s Wall Streeta, ali i široka javnost, koja je uzimala kredite preko svojih mogućnosti. U tome su u Europi prednjačili Britanci. 

U Americi je zbog kraha nekoliko kompanija kriza mogla eskalirati još 2002. godine, no, zbog tadašnje intervencije, do eskalacije problema je došlo nekoliko godina kasnije. Naravno, ova kriza je mnogo jača od one koja se mogla tada dogoditi, te je zaljuljala cijeli financijski svijet. U slučaju velikih problema nastoje se utvrditi i krivci, a kao vodeći se spominje nekadašnji šef američkih federalnih rezervi Alan Greenspan, koji je američku ekonomiju usmjerio putem neumjerenih kredita, što je kasnije izazvalo hipotekarnu krizu, koja je postala okidač globalne recesije. On je zagovarao politiku niskih kamatnih stopa, novih financijskih instrumenata i minimalne regulacije tržišta. Određivao je smjer globalnog gospodarstva te se smatra krivim što je špekulativni kapital preusmjerio na tržište nekretnina, omogućujući liberalnim pravilima davanje bankovnih kredita za kupnju nekretnina velikoj skupini građana za koje se znalo da te kredite neće moći vraćati. Sve je to dovelo do velikog rasta cijene nekretnina zbog čega su na tom tržištu nekoliko godina svi lijepo zarađivali. Međutim, toliko su se opustili da nisu vidjeli kako prijeti pucanje. Kada je većina kredita počela dolaziti na naplatu, zavladao je šok, jer se odjednom shvatilo da su neneplativi. 

PREVELIKA POTROŠNJA: Nije malen broj ekonomista u svijetu kojima je već nekoliko godina jasno da je situacija iz koje je svijet izašao s prošlom godinom bila neodrživa. Sveukupno financijsko funkcioniranje nacija usmjereno je prema neprestanom rastu. Kad taj rast stane, jer je i kao ideja neodrživ, a kamoli kao praksa, sve se ruši kao kula od karata. Osnova svake ekonomije je materijalna proizvodnja, a posljednjih godina materijalna proizvodnja izvožena je u treći svijet, jer je u »prvom svijetu« bila preskupa. Pogonski stroj ekonomije prestao je biti materijalna proizvodnja, ali je ta uloga ipak nekome trebala pripasti, pa je pripala – potrošnji. Svjedoci smo stanja u kojemu se sve manje proizvodi, ali se istodobno i sve više troši. Razna špekuliranja, rizična ulaganja i spajanja bez dugoročnih vizija raznijeli su napuhani balon na klimavim nogama, od zapada do istoka. 

Ono čemu smo trenutačno svjedoci, ubrzigavanje trilijuna dolara u čvorišta financijskog sustava, pokušaj je da se piramida spasi od urušavanja, odnosno da se urušavanje pretvori u polaganu eroziju – kako bi se glavni akteri mogli iz posla povući sa što manje štete. 

O ulozi MMF-a i Svjetske banke u održavanju ove planetarne igre napisane su stotine tisuća stranica s naglaskom na mračnu stranu njihova djelovanja, osobito kad se radi o urušavanju nacionalnih ekonomija i kreditnim krizama kroz koje je svijet prošao u proteklih tridesetak godina.  

Banke su doživjele brutalnu krizu u proteklih devet mjeseci. Gubitci i otpisivanja dugovanja već su dosegli 335 milijardi dolara, a u razvijenim zemljama gotovo sve su banke pod udarom krize i regulatora pa smanjuju broj uposlenika.  S početkom sadašnje krize mnoge države Zapada praktički su vratile bankarski sustav u državno vlasništvo. Ono što je, recimo, Hrvatskoj nametnuto kao uvjet uključivanja u svjetsku ekonomiju, privatizacija banaka, na cijelom se Zapadu sada provodi u obrnutom smjeru.

SVE VEĆA NEZAPOSLENO-ST: Prema najoptimističnijim predviđanjima Međunarodne organizacije rada, zbog nastale recesije ukupan broj izgubljenih poslova u svijetu trebao bi dosegnuti 51 milijun.  Koliko je situacija ozbiljna, potvrđuje i činjenica da je samo jednog dana, tzv. crnog ponedjeljka, krajem siječnja, najavljen otkaz za 72.000 radnika. 

Gospodarstvo u 16 država Europske Unije ove će godine doživjeti pad od 1,9 posto, a bez posla bi moglo ostati čak 3,5 milijuna ljudi – ekonomska je procjena koju je objavila Europska komisija. Duboka recesija bit će najizraženija u prvoj polovici ove godine. Uzrok gubitka radnih mjesta bit će pad potrošnje i teži pristup bankarskim kreditima. Potražnja i ulaganja država bit će jedini izvor ovogodišnjeg ekonomskog rasta, a zbog pretjeranog zaduživanja proračunski deficit bit će najveći u posljednjih 15 godina, smatra EK. Europski ministri rada i socijalne skrbi zaključili su da će krizu prebroditi samo oni koji će biti spremni na promjenu posla.

Usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni snažno je negativno utjecalo na potražnju za izvozom zemalja u tranziciji, zbog čega je pala industrijska proizvodnja. Najpotresniji pad je u Češkoj, gdje je industrijska proizvodnja u studenom lani pala za 17,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Za isti je mjesec proizvodnja u Mađarskoj potonula 12 posto, a u Slovačkoj 7,1 posto. 

Kriza mijenja i političku scenu pogođenih zemalja. Nakon što je rizičnom financijskom politikom Islanđanima njihova vlada pružila najbolji standard na svijetu, sve se srušilo. Država je bankrotirala, krenuo je nezadrživ val otkaza, a islandska vladajuća koalicija se raspala.

Recesija se uistinu nadvila nad Amerikom i ekonomsko je stanje daleko od bajnog, što potvrđuje i brojka od 28 milijuna Amerikanaca koji se hrane zahvaljujući državnim bonovima. Samo u protekloj godini u Americi je bez posla ostalo 2,4 milijuna ljudi, što su najgori rezultati od 1945. godine. S ciljem da se priskoči u pomoć, predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio je krajem siječnja paket gospodarskih poticaja vrijedan 819 milijardi dolara, koji će imati središnju ulogu u naporima administracije Baracka Obame za zaustavljanje krize i oporavak američkog gospodarstva. 

Nakon niza europskih zemalja i Japan je službeno objavio recesiju. Dva tromjesečja zaredom negativan rast, iako u vrlo malim postocima, od 0,1 posto i 0,9 posto, dovoljni su za priključenje u klub zemalja u recesiji. 

Azijski analitičari upozoravaju kako dalekoistočno gospodarstvo može spasiti jedino Kina, a ako i ona uđe u recesiju moglo bi doći do burzovnog kraha. Kina, pak, prijeti SAD-u likvidacijom obveznica.  Procjenjuje se da kineske rezerve iznose 1,33 trilijuna dolara, te da Kina posjeduje 900 milijardi dolara vrijednosti u američkim obveznicama. Upotrijebi li Kina ovo ekonomsko oružje nastavio bi se daljnji pad dolara, čija je vrijednost među najnižima u povijesti. 

Čak je i bogati Dubai zapao u financijsku krizu. Dok se tržište nekretnina ovog emirata počinje urušavati, velike tvrtke otpuštaju ljude, uključujući Emaar, kompaniju koja gradi najveći neboder na svijetu. Drugi projekti, poput drugog umjetnog skupa otoka kojega se planira graditi, zaustavljeni su na neodređeno. 

Rusi su samo u rujnu povukli 2,5 milijardi eura iz svojih banaka, čime se ukupan iznos štednje smanjio za 1,5 posto. Moskovski dnevnik Vedomosti, pozivajući se na podatke Središnje banke, navodi kako takvog odljeva kapitala nije bilo godinama. Ako se uz sve to, spomene poražavajuća činjenica da je samo u prosincu bez posla ostalo milijun Rusa, čime je, prema podacima ruskog državnog zavoda za statistiku, u potrazi za poslom ili bez posla šest milijuna Rusa, potvrđuje se činjenica da će se posljedice ove ekonomske krize još dugo osjećati i sanirati. 

Europa je dospjela u najveću recesiju nakon Drugoga svjetskog rata, a Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država s malim izgledima za pozitivnu stopu rasta. Nakon dva negativna tromjesečja, neki ekonomski analitičari u Hrvatskoj smatraju kako bi Vlada, uloži li sve potrebne napore i pokrene određene mjere, mogla održati BDP na pozitivnoj nuli. Ako do mjera ne dođe, moguć je pad i od 5 posto. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač ističe kako većina tvrtki u Hrvatskoj na razne načine ipak pokušava zadržati broj zaposlenika. Neke od njih, objasnio je, razmišljaju o uvođenju kraćeg radnog tjedna ili zaposlenicima isplaćuju manje od njihovih uobičajenih primanja. Uglavnom, tvrtke nastoje učiniti sve što je u njihovoj moći kako ne bi morale smanjivati broj djelatnika. U Hrvatskoj je svima više nego jasno, otegne li se ova kriza na dulje razdoblje, prelomit će se preko turizma, u kojem će ponajviše stradati sezonci. 

Vlada Srbije pripremila je paket poticajnih mjera za ublažavanje krize za gospodarstvo od 122 milijarde dinara udružene državne i bankarske podrške poduzećima i građanima. Gospodarstvenici će moći uzimati poticajne kredite od banaka, za koje će jedan dio kamata platiti država, a drugi dio sam korisnik kredita. Dužnosnici priopćavaju kako je cilj predloženih mjera rast proizvodnje i izvoza kroz povećanje likvidnosti gospodarstva i kupovne moći stanovništva. 

Otkaze, zbog gubitaka, daju i najavljuju gotovo sve velike svjetske kompanije. »Sony« prvi put u 14 godina ima gubitke, nizozemski elektronski gigant »Filips« najavio je ukidanje 6000 radnih mjesta, britanski »Korus«, drugi po veličini proizvođač čelika u Evropi, otpustit će 3500 radnika, itd.

Ova recesija je utjecala čak i na smanjenje profita mafijaša. Naime, sicilijanski mafijaški kumovi, članovi Cosa nostre, zbog gospodarske krize snizili su honorare svojim suradnicima, pokazala je istraga talijanskih državnih odvjetnika. 

Uz sve navedeno, izgleda kako globalna kriza ne pogađa baš sve. Industrija seksa joj još uvijek uspješno odolijeva. U Nizozemskoj proizvođači i prodavci erotskih proizvoda dobro rade, a nema stagnacije ni u bordelima.

Ljudska dosjetljivost se često dokazuje baš u ovim teškim situacijama. U SAD-u je financijska kriza natjerala ljude da pronađu nove načine za zarađivanje, a jedan od popularnijih je prodaja spermija i jajnih stanica. Broj žena koje su ispunile prijavu za doniranje udvostručio se, što nije čudno budući da žena može zaraditi 10 tisuća dolara ukoliko se netko odluči iskoristiti njen genetski materijal. Broj potencijalnih donatora sperme povećao se za 15 posto.

PROGNOZE: Prognoze svih financijskih stručnjaka uvijek su točne dok se ne pokaže sasvim suprotno. I dok su neki prije nekoliko mjeseci spremno tvrdili kako je najgore prošlo, sad su brojniji oni koji licitiraju rokom završetka krize. Što vrijeme više protječe, to su njihovi rokovi sve dalje. Prema nekima, ekonomska i politička moć SAD-a opadat će iduća dva desetljeća, a svijet će u tom razdoblju biti opasniji nego danas. Smatraju kako će svijet oskudijevati vodom i hranom, a da je trenutačna kriza Wall Streeta samo prva faza globalnog ekonomskog preraspoređivanja. Najavljuju i slabljenje uloge američkog dolara kao glavne svjetske valute, odnosno, stavljaju ga u poziciju »prvi među jednakima«. Američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja objavio je da je američko gospodarstvo u recesiji još od prosinca 2007. godine .

Direktor ekonomskih istraživanja pri OECD-u Jorgen Elmeskov  naglasio je kako bi »postupni oporavak trebao započeti u drugoj polovici ove godine, no, gospodarski rast neće se približiti normalnim razinama prije druge polovice 2010. godine«.

Jednom kad krene oporavak na svjetskim tržištima neće dugo trebati čekati da se isto dogodi na domaćem, tj. regionalnom tržištu. Potpun odjek financijske krize potaknute lošim hipotekama u Sjedinjenim Državama još je nejasan, no, nepredvidljive posljedice već uključuju nezaustavljivu potražnju za većom transparentnošću financijskog tržišta i njegovom boljom regulacijom.                   g