Arhiv tekstova

Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović, SNSD-a Milorad Dodik i SDA Sulejman Tihić dogovorili su podjelu Bosne i Hercegovine na četiri teritorijalne jedinice koje bi trebale imati svoja administrativna središta u Banjluci, Sarajevu, Mostaru i Tuzli. 

Prema zajedničkoj izjavi koju su čelnici ove tri stranke potpisali na sastanku u Banjaluci, BiH je decentralizirana država organizirana na trima razinama vlasti. Središnja razina vlasti sastavljena je od četiri teritorijalne jedinice, gdje je svaka teritorijalna jedinica zasnovana na diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Koje općine će ulaziti u koju teritorijalnu jedinicu još uvijek nije dogovoreno, a razgovorai o tome vodit će se 23. veljače u Mostaru. 

JAVNOST PODIJELJENA: U potpisanom dokumentu se ističe kako je BiH suverena država u međunarodno priznatim granicama, kao i da je BiH demokratska, socijalna i sekularna država zasnovana na vladavini prava i načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. 

Međutim, javnost je nakon ovog dogovora potpuno podijeljena, osobito jer nikome nije jasno hoće li se dogovorena teritorijalna podjela države odnositi na cijelu državu BiH, ili pak samo na jedan njen dio, odnosno na Federaciju, dok bi Republika Srpska ostala netaknuta. 

Naime, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je kako je u razgovorima o uređenju BiH čelnicima SDA Sulejmanu Tihiću i HDZ-a BiH Draganu Čoviću jasno stavljano do znanja da je Republika Srpska neupitna i da će njena granica, ako dođe do korekcije, biti korigirana samo za dio teritorije koji Srpskoj nije pripao, a pripada joj prema Daytonskom mirovnom sporazumu. Dodik je također naglasio kako se nakon razgovora u Banjaluci ništa ne mijenja, a da se nove teritorijalne jedinice uvode u Federaciji u kojoj bi, osim još jednog entiteta ili federalne jedinice, bio uspostavljen i distrikt Sarajevo. 

»RS nije upitna, prije će se raspasti BiH nego što će nestati RS«, rekao je Dodik. 

PREUSTROJ CIJELE DRŽA-VE: No, s druge strane, predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Sulejman Tihić tvrde da će se raditi preustroj cijele države. 

Dragan Čović kaže kako na sastanku trojice političkih čelnika u Banjaluci nije bilo riječi o tome koje će općine ući u sastav budućih teritorijalnih jedinica i kako je crtanje karata posljednja stvar koja će biti urađena.

»Mi smo srednju razinu vlasti nazvali teritorijalnim jedinicama i o tom pitanju ćemo tek razgovarati i utvrditi jesu li to federalne jedinice ili neko drugo rješenje«, istaknuo je Čović i  izrazio uvjerenje kako će, po pitanju prelaska entitetskih granica, u budućem ustavnom uređenju BiH biti dovoljno fleksibilnosti. Čović je naglasio kako bi trebale biti formirane četiri teritorijalne jedinice čiji će administrativni centri biti u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, dodajući kako to nije sporno bez obzira što nije zapisano u izjavi iz Banjaluke.

Čelnik SDA Sulejman Tihić naveo je kako su dogovorene četiri teritorijalne jedinice plus Disktrikt Brčko, koje će biti organizirane po principu ekonomskih regija. Također je istaknuo kako se preustroj odnosi na teritorij čitave države. 

»Meni je bitno da ne budu tri jedinice i da ne ostanu dvije, kako je sada. Nismo ni rekli kako ćemo zvati srednji nivo – regija, entitet, kanton, provincija ili nešto drugo«, kaže Tihić. 

OŠTRE REAKCIJE NA DOGOVOR: Kako se i očekivalo, postignuti dogovor izazvao je i brojne reakcije. Tako iz HDZ-a 1990. dogovor ocjenjuju preopćenitim i kontradiktornim te postavljaju pitanje je li jedna od četiri teritorijalne jedinice RS u sadašnjim granicama te je li potpisana podjela BiH na četiri jedinice od koje su tri na prostoru sadašnje Federacije? 

Najoštriji u podjelama je bio Haris Silajdžić, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH koji je rekao kako njegova stranka nikada neće pristati na ovakav dogovor. 

On je optužio Tihića i Čovića da su pristali na etničku podjelu zemlje. 

»Zar je moguće da u Federaciji postoje politički lideri koji misle da imaju prava odreći se Posavine, stvoriti hrvatski entitet sa ‘stolnim gradom Mostarom’, bošnjački narod sabiti u tuzlansku, zeničku i bihaćku enklavu, oduzeti Distrikt Brčko državi BiH i dodijeliti ga entitetima...? Ovi ciljevi nisu mogli biti ostvareni ni agresijom na BiH, a još manje mogu biti postignuti političkom kapitulacijom bilo kojeg samozvanog nacionalnog lidera«, naglasio je Silajdžić, napominjući kako SBiH nikad neće dopustiti uništenje i podjelu BiH.