Arhiv tekstova

Drugi veljače u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan vlažnih staništa. Na popisu Ramsarske konvencije, koja je dobila naziv po gradu Ramsaru u Iranu, nalazi se devet područja iz Srbije i to: Obedska bara, Ludoško jezero, Stari Begej-Carska bara, Slano kopovo, Labudovo okno, Gornje podunavlje, Zasavica, Vlasina i Peštarsko polje. Ova vodena područja koja čine močvare, slatine, rijeke, jezera, bare, vlažna područja i livade u sebi kriju velike ekonomske i hidrološke resurse. Najveći problem za zaštićena močvarna područja na teritorijima Vojvodine i Srbije je ilegalna gradnja, zagađenost močvara, kao i njihovo isušivanje zbog korištenja vode u poljoprivredne svrhe. 

»Na Ramsarskom popisu nalazi se devet močvarnih područja s teritorija Srbije. Od 1977. godine, kada je tadašnja SFRJ potpisala Ramsarsku konvenciju, do 2004. popisu su pristupila tri područja, a nakon toga još šest, što je odličan uspjeh. Međunarodnom konvencijom o zaštiti močvarnih područja, poznatijom kao Ramsarska konvencija, koja je usvojena 2. veljače 1971. godine u Ramsaru, uspostavljena je osnova za akciju u nacionalnim i međunarodnim okvirima u zaštiti i upravljanju vlažnim područjima. Ramsarska konvencija danas ima 158 zemalja potpisnica, a na Ramsarskom popisu vlažnih područja od međunarodnog značaja nalazi se i Ludoško jezero, i to od 28. ožujka 1977. godine. Najveće bogatstvo jezera su ptice, kojih ima 236 vrsta. Ono na što se treba obratiti pozornost ubuduće je poboljšanje kvalitete jezerske vode«, objašnjava ravnatelj JP »Palić Ludoš« Dragutin Miljković.

LUDOŠKO JEZERO: Specijalni rezervat prirode »Ludoško jezero« zaštićen je od 1994. godine u sadašnjem obliku, ali je dio jezera bio pod zaštitom već od 1955. godine. Prema novoj uredbi iz 2006. godine rezervat se proširio i obuhvaća površinu od 847 ha + 2002 ha zaštitne zone. Pripada i kategoriji zaštite, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja za Republiku. Rezervat je i od međunarodnog značaja, jezero je uvedeno na popis Ramsarskih područja 1977. godine. Njegovo plitko korito formirano je radom vjetrova na dodiru pješčare i lesne zaravni. Različiti tipovi zemljišta i blizina podzemnih voda formiraju predio mozaičnog tipa velike biološke raznovrsnosti unutar malog područja. Ludoško je jezero bilo regionalno poznato po bogatoj fauni ptica još u prošlom stoljeću. Danas je važan lokalitet za odmor i prehranu na istočnom migracijskom putu ptica. Redovito istraživanje migracija (stanica za prstenovanje) organizira se od 1985. godine. Osim ptičjeg svijeta, među rijetkosti područja ubrajaju se i druge životinje, kao što su: vidra, kornjače i druge vrste.

U HRVATSKOJ ZAŠTIĆENA 4 PODRUČJA: Situacija u zemljama u okruženju o pitanju zaštite prirode je slična. Tako su u Hrvatskoj na Ramsarskom popisu za sada  četiri lokaliteta – park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, Delta Neretve, koja se namjerava proglasiti parkom prirode, te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka kod Jastrebarskog. Republika Hrvatska je potpisnik Ramsarske konvencije od 1991. godine. Mjerodavne institucije u Hrvatskoj imaju u planu na spomenuti popis staviti i Vransko jezero. Kako pišu hrvatski mediji, inventarizacijom močvarnih staništa, u spomenutoj državi, evidentirano je 11 velikih močvarnih kompleksa u ukupnoj površini od 800.365 hektara te niz manjih močvarnih cjelina. Hrvatska ima i 3883 lokaliteta koji se mogu izdvojiti kao cjelovito močvarno područje, ne uključujući vodotijeke i kanale, rekla je stručna voditeljica Državnog zavoda za zaštitu prirode Jasminka Radović, iznoseći podatke projekta RAMSAR Small Grants Fund »Inventarizacije močvarnih staništa u Hrvatskoj«.