Arhiv tekstova

Park Maksimir, prvo javno šetalište u jugoistočnoj Europi, sa svojih 316 hektara površine ispružio se na krajnjim južnim obroncima Medvednice, a danas je zbog nagle urbanizacije Zagreba u cijelosti okružen gradskim naseljima. Njegov osnivač je zagrebački biskup Maksimilijan pl. Vrhovac (1752.-1827.), koji je biskupsku staru hrastovu šumu odlučio pretvoriti u prostor za odmor i rekreaciju građana Zagreba, a naumio ga je urediti u baroknom (francuskom) stilu, o čemu svjedoče u njegovo vrijeme zrakasto probijene tri staze u obliku »pačje noge«, što je bilo jedno od osnovnih obilježja tog stila. Prvi radovi na uređenju parka Maksimir završeni su 1794. godine, kada je i svečano otvoren i predan građanima Zagreba na uživanje. Po svom osnivaču park je dobio ime Maksimilijanov mir, ili skraćeno Maksimir. 

Kako bi brojnim posjetiteljima omogućili pogled u bogatu prošlost ovog 215 godina starog parka koji i danas zaokuplja svojom ljepotom i privlači mnogobrojne Zagrepčane i njihove goste, uprava Parka organizirala je izložbu nazvanu »Park Maksimir« kojom je kroz povijesnu dimenziju ovog najvećeg remek – djela vrtne arhitekture na našim prostorima pokazala kulturne i prirodne vrijednosti te lokacije. 

»Maksimir svake godine posjećuje sve više turista, a prošle se godine taj broj popeo na 500 tisuća. Najviše ih dolazi vikendom, a od stranih gostiju najviše je Amerikanaca i Japanaca«, ustvrdio je ravnatelj Javne ustanove Maksimir Nenad Strizrep i dodao kako se za njih svake godine pripremaju novi sadržaji kako bi upotpunili turističku ponudu ovog bisera vrtne arhitekture u samom srcu glavnog grada Hrvatske. »Tako smo u ožujku prošle godine završili obnovu Vratareve kućice unutar koje je otvoren i informativni centar, gdje se na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije o parku Maksimir. Obnovili smo i Lipova sjedišta, Dolinu dalija. Ponovno su uvedene i turističke vožnje čamcem po Trećem jezeru, a novi sadržaj za najmlađe je turistički vlakić ‚Maksimilček‘ koji vozi od glavnog ulaza pa sve do Vidikovca i natrag, ukupno oko 1,5 km«, predstavio je aktivnosti uprave parka njezin ravnatelj Nenad Strizrep. Posebnu vrijednost ove turističke atrakcije parka Maksimir daje joj Haulikov salon na katu, izrađen od drvene oplate s bogato izrezbarenim baroknim stropom, u kojem je i organizirana spomenuta izložba. 

Na izložbi je jasno predočeno i zlatno razdoblje parka Maksimir vezano uz vrijeme stolovanja nadbiskupa Juraja Haulika (1788.-1869.), koji je njegov krajnji tvorac i oblikovatelj.  

Naime, nadbiskup Haulik napustio je prvotnu koncepciju parka i uredio ga u romantičnom (engleskom) pejsažnom stilu, preuredivši brojne livade i proplanke, trasirao staze i puteve, uredio vodotoke i jezera, izgradio mostove i mnogobrojne objekte, građevine i paviljone, od kojih mnogi i danas krase park Maksimir.  

Na izložbi su prikazane i makete paviljona koji su se, zbog nebrige i neadekvatnog održavanja parka urušili i vremenom nestali, a dio su bogate prošlosti parka Maksimir.