Arhiv tekstova

Tjednik

Četvrtak, 20. 1.

Solana
Visoki predstavnik Europske Unije Xavier Solana ne dolazi u Beograd u petak, iako je to bilo najavljeno. Razlog za to je, navodi se, što vlasti u Srbiji i Crnoj Gori nisu uradile ništa u rješavanju dva najvažnija pitanja, suradnji s Haagom i izborima za parlament Državne zajednice.

Ustav
Predstavljajući Prijedlog Ustava, predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako to nije prijedlog predsjednika, nego stručnjaka. »Neprimjereno je da predsjednik daje svoj prijedlog, kao što je neprimjereno da Vlada daje svoj Prijedlog Ustava i da se o tome vodi stranačka utakmica«, rekao je Tadić.

Pritisci
Pritisak na medije u Srbiji u proteklih šest mjeseci se ne smanjuje, priopćili su predstavnici Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Predstavljajući novi broj časopisa »Dosije o medijima«, urednik »Dosijea« Dragutin Roknić rekao je da se oblici pritiska kreću od fizičkog nasilja i tužbi protiv novinara i medija od prisluškivanja.

 

Petak, 21. 1.

Optužbe
Dok Vlada Srbije glavnog krivca za nedolazak Xaviera Solane u Beograd vidi u službenoj Podgorici, predsjednik Srbije smatra kako je za to odgovorna nesuradnja s Haagom. Službena Crna Gora također optužuje kabinet premijera Vojislava Koštunice.

Osamljeni
Bivši ministar Srbije za ekonomske odnose s inozemstvom Goran Pitić upozorava kako je najava mogućnosti odlaganja rada na Studiji o izvodljivosti jedan od lošijih političkih signala u posljednje vrijeme. Pitić kaže da odlaganje rada na Studiji izvodljivosti ostavlja SiCG kao jedinu zemlju u regiji koja nije uspjela prijeći prvu prepreku u kretanju ka EU.

Odnosi
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i njegov slovenski kolega Janez Janša započeli su u Mokricama sastanak na kojemu će, prema najavama, razmotriti sve aspekte bilateralnih odnosa dviju država. Otvorena pitanja koja od 1991. godine opterećuju hrvatsko-slovenske odnose su konačno utvrđivanje granica, posebice na moru, dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama i suvlasništvo nad Nuklearnom elektranom Krško, a od 2003. i hrvatski ekološko-ribolovni pojas na Jadranu. Ovaj susret, donose mediji, pruža optimizam da će se otvorena pitanja brže rješavati.

General
Potpredsjednik stranke Narodni blok Rodoljub Stanimirović kaže da lider te partije Nebojša Pavković živ neće otići u Den Haag. Stanimirović je rekao kako Pavković, koji je optužen pred Haškim sudom, ima jasan stav da u Haag neće otići živ, jer je on svjestan da ako ode u Haag, to znači da mu je potpisana smrtna presuda, zbog neobjektivnosti tog suda.

 

Subota, 22. 1.

Akcija
EUFOR će pokrenuti odlučne akcije protiv odbjeglih haških optuženika i osoba koje im pomažu, piše »Daily telegraph«. Komandant Europskih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini, britanski general David Leckey rekao je za taj list da će snage pod njegovom komandom »biti nemilosrdne u akciji potrage za osobama s liste najtraženijih haških bjegunaca, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića«.

Suđenje
Uoči nastavka dokaznog postupka u procesu Ovčara, trojica bivših časnika JNA Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, odbili su svjedočiti pred Specijalnim sudom za ratne zločine. Predsjedavajući sudskog Vijeća Vesko Krstajić kaže da trojica optuženih nisu suglasna dati iskaze kao svjedoci, jer ih za isto krivično djelo po komandnoj odgovornosti tereti Haški sud. Stručna javnost ovo suđenje smatra korektnim.

 

Nedjelja, 23. 1.

Prijave
Pravni zastupnici obitelji vojnika Dragana Jakovljevića, nastradalog u vojarni na Topčideru, podnijet će nekoliko krivičnih prijava. Iako je slučaj Topčider proslijeđen Okružnom javnom tužiteljstvu u Beogradu prije mjesec dana, ovaj predmet još uvijek nikome nije dodijeljen. »Inzistiramo preko svojih punomoćnika da pokrenu postupak protiv vojnog istražnog suca Vuka Tufegdžića, komandanta brigade Radomira Ćosića i tadašnjeg načelnika Generalštaba Branka Krge, jer su odgovorni za našu djecu«, kaže otac poginulog vojnika Janko Jakovljević.

Azil
Svetlana Đorđević, koja je objavila knjigu »Svjedočanstvo o Kosovu«, zbog prijetnji i pritisaka, zatražila je politički azil. U knjizi je opisan teror koji su pojedini pripadnici policije provodili nad civilima na Kosovu, kao i situacija u Bosanskom Šamcu za vrijeme rata u Bosni. Svetlani Đorđević i njenom suprugu, koji je inače policajac, stalno su prijetili telefonom, a 9. prosinca prošle godine ispred kuće u Moštanici, ponovno je ostavljena crvena ruža.

Racija
U Novom Sadu je obilježena 63. godišnjica Novosadske racije, kada su mađarski fašisti ubili oko 1.300 Novosađana raznih nacionalnosti, pretežno Židova, Srba i Roma. Kao povod racije navodi se sukob šajkaškog partizanskog odreda s fašistima nedaleko od Žablja. Novosadskoj raciji prethodila je šajkaška, a nakon nje je organizirana još jedna u Bečeju.

Ukrajina
Poljski predsjednik Aleksandar Kvašnjevski ocijenio je kako je realno da Ukrajina uđe u Europsku uniju za 10 godina i naglasio da će Poljska u tome pomoći Kijevu, kao svom »strateškom partneru«. Juščenko, koji je u prosincu pobijedio u ponovljenom drugom krugu izbora, najavio je novi politički kurs zemlje koji će se ogledati u žestokoj borbi protiv korupcije i približavanju bivše sovjetske republike EU i NATO, uz održavanje dobrih odnosa s Rusijom.

 

Ponedjeljak, 24. 1.

Ratifikacija
Sporazum o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, parafiran za posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu krajem prošle godine, trebao bi biti ratificiran u Hrvatskom saboru i parlamentu državne zajednice SiCG do kraja veljače, dogovoreno je u Beogradu na sastanku ministra za ljudska i ma-njinska prava SiCG Rasima Ljajića i pomoćnika ministra vanjskih poslova RH za manjine, iseljeništvo i useljeništvo Slavka Lebana. Uskoro bi trebala biti formirana mješovita komisija za pomoć manjinama, što bi trebalo unaprijediti suradnju dvije države u uzajamnoj zaštiti manjina. Tu mješovitu komisiju činili bi predstavnici ministarstava iz SiCG i Hrvatske, kao i predstavnici manjina iz obje zemlje. Pomoćnik ministra za vanjske poslove RH u ponedjeljak se u Beogradu sastao i s šefom misije OESS-a Mauriziom Massarijem, a u utorak je u Subotici posjetio HNV, »Hrvatsku riječ« i DSHV.

Najave
G17 Plus ponavlja kako će napustiti Vladu Srbije, ako ne izruči haške optuženika, a SPS i SRS najavljuju uskraćivanje podrške.

Osamljena
Blizak prijatelj Mire Marković, Hadži-Dragan Antić, izjavio je kako se ona, iako smatra da je nevina, neće vratiti u zemlju bez povlačenja tjeralice, jer ne želi provesti ni dana u zatvoru. Antić je rekao da je nedavno posjetio Miru Marković, da je primijetio kako je osamljena i da su je napustili mnogi »prijatelji«.

 

Utorak,25. 1.

Gong
Oni koji su prvi upozorili na male nelogičnosti u predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, sada su ostali bez državne potpore. GONG je prvi put u posljednjih 7 godina rada ostao bez državnih dotacija za nevladine udruge. No, krivo je odmah pomisliti da su novac njima i još nekim udrugama koje su se afirmirale posljednjih godina uskratili političari. Tijelo koje odlučuje o raspodjeli novca uglavnom čine upravo predstavnici nevladinih udruga. Imajući u vidu skorašnje lokalne izbore, kao i činjenicu da spadaju medu najveće nevladine udruge, čija je važnost tijekom izbora neupitna, GONG je od Zaklade zatražio 350 tisuća kuna. Dobili su nula kuna.

 

Srijeda, 26. 1.

Povelja
Srbija i Crna Gora trebaju do travnja ove godine potpisati Povelju o regionalnim i jezicima manjina, izjavila je pomoćnica ministra SiCG za ljudska i manjinska prava Jelena Marković. Ona je dodala kako to ništa neće promijeniti u oblasti zaštiti jezika manjina, ali da će SiCG time ispuniti jednu od obveza prihvaćenih članstvom u Vijeću Europe. »Taj dokument je načelnog karaktera i obveze koje proističu iz njega su mnogo manje nego one koje propisuje Zakon o zaštiti prava i sloboda manjina u SiCG«, kaže ona. Poveljom će u SiCG biti zaštićeni svi jezici koji su u službenoj uporabi ili u sustavu obrazovanja.