Arhiv tekstova

Zakonski regulirati financiranje

Pomoćnik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine Đorđe Čović prošloga je tjedna sudjelovao na sastanku kojega je organiziralo pokrajinsko Tajništvo za obrazovanje i kulturu o visokoškolskom obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina u Pokrajini. Tim povodom, razgovarali smo s Čovićem  o kakvoj se inicijativi radi, i o tome je li na pomolu i rješavanje pitanja visokoškolskog obrazovanja na hrvatskom jeziku. Naime, za sada, postoji visokoškolsko obrazovanje na mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom ali ne i na hrvatskom.
    Kako je u pripremi usvajanje Zakona o visokom obrazovanju, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu smatralo je kako je ovo pravi trenutak da se pitanje financiranja za skupine u kojima se nastava izvodi na jezicima nacionalnih manjina nedvojbeno regulira. Naime, radi se o tome da »Uredbom o normativima i standardima uvjeta rada sveučilišta i fakulteta za djelatnosti koje se financiraju iz proračuna« i »Uredbom o mjerilima za utvrđivanje visine troškova studija na višim školama čiji je osnivač Republika« nije utvrđen način obračuna u cilju financiranja nastave na jezicima nacionalnih manjina.
    »Na sastanku koji je održan razgovaralo se o prijedlogu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje koji se upućuje Vladi Republike Srbije i ostalim nadležnim tijelima da uzmu u razmatranje financiranje manjih grupa studenata gdje se nastava odvija na jezicima nacionalnih manjina. U tom pogledu je AP Vojvodina pokrenula inicijativu i dala prijedlog za izmjenu i dopunu uredbe o normativima i standardima uvjeta za rad sveučilišta i uredbe o mjerilima financiranja kako bi se ovo pitanje uredilo budući za sada Pokrajina financira ove grupe bez obzira što Republika to ne dotira. Dakle, glavno pitanje koje treba riješiti jeste financiranje nastavničkog kadra u oblasti visokog školstva koji nastavu održavaju na jezicima nacionalnih manjina, i da se i zakonski riješi financiranje i manjih grupa studenata koji nastavu slušaju na jezicima nacionalnih manjina«, kaže Čović.
    »Što se, pak, tiče nastave na hrvatskom jeziku u oblasti visokog obrazovanja za sad je to još upitno budući da smo mi počeli razvijati tek osnovno-školsko obrazovanje i tek je u začetku primjena hrvatskog jezika u višim razredima osnovnih škola, u planu je srednjoškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku a da ne govorimo o obrazovanju učiteljskog kadra na fakultetima na hrvatskom jeziku. Poznato je i da je inicijativa za osnivanje Učiteljskog fakulteta u Subotici od samog osnutka naišla na neke nevidljive prepreke, i faktički je odluka koja je donijeta na razini pokrajine odložena za godinu dana. Pokrajinsko Tajništvo se u skladu sa svojim ovlastima na republičkoj razini zalaže da se te zamisli provedu u djelo i da se prava nacionalnih manjina ostvare. Za Hrvate je za sada još uvijek veliki problem obrazovanje nastavničkog i odgojiteljskog kadra na hrvatskom jeziku Za razliku od ostalih nacionalnih manjina, koje su to imale u kontinuitetu posljednjih desetljeća, mi praktično krećemo od početka, budući da su Hrvati na ovim prostorima tek prije tri godine počeli ostvarivati svoja prava na uporabu jezika i materinji jezik. Sama činjenica da je od 2000-te godine kad je skinut režim Slobodana Miloševića, trebalo dvije godine da se pokrene s mrtve točke pitanje prava hrvatske manjine, govori o tome da nije jedini problem za ostvarivanje nacionalnih prava i ostvarivanje autonomije Vojvodine bio Milošević«, kaže Čović.
J. Dulić