Arhiv tekstova

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se glasovi  k, g, h ispred i zamjenjuju sa c, z, s. Provodi se u množini imenica muškoga roda ispred nastavaka – i ili – ima. Na primjer:

- Ante je junak, no ostali nisu junaci.

- Trener je podijelio medalje dječacima.

U imenica ženskoga roda može se provesti sibilarizacija u dativu i lokativu jednine (slika – slici, ruka – ruci, snaga – snazi...), no otkloni su mnogo češći nego u muškome rodu. Gotovo možemo reći da se u ženskome rodu provodi desibilarizacija. Takvi nas primjeri često dovode u nedoumicu pa nismo sigurni treba li reći:

- Ana radi u Zorki. 

Ili:

- Ana radi u Zorci.

Slične primjere možemo čuti i na televiziji kada komentatori govore o Hrvatskoj nogometnoj ligi, ali i o Hrvatskoj nogometnoj lizi.  Kako ne postoje čvrsta pravila o izuzetcima, koje je u ovoj kategoriji teško i pobrojiti, zadržat ćemo se na najčešćima. 

Sibilarizacija se ne provodi:

- u ženskih imena i imenica koje označuju stanovnice naseljenih mjesta:  Zorka - Zorki, Subotičanka – Subotičanki;

- u hipokoristika (imenica odmila):  seka- seki, druga – drugi;

- u imena naseljenih mjesta: Baška – Baški, Koška – Koški, Krka – Krki, (Ali: Rijeka- Rijeci);

- u imenica na – čka: mačka – mački; - ćka: praćka – praćki; -cka: kocka – kocki; -zga: mazga – mazgi,

- u mnogih općih imenica: papiga – papigi, juha – juhi, vaga – vagi, liga – ligi.

U nekih su imenica dopuštena oba oblika pa tako možemo reći: Aljaski i Aljasci, slugi i sluzi, krletki i krletci, kolijevki i kolijevci...

Kako iz navedenih primjera vidimo da se sibilarizacija u imenica ženskoga roda ne provodi dosljedno, trebali bismo na to obratiti pozornost u govoru i pismu.