Arhiv tekstova

Praizvedbe operete »Na vrbi svirala« održana je u Plavni u nedjelju 1. veljače, točno prije 53 godine. U spomenici posvećenoj Franji Benjiku u povodu ove praizvedbe dr. Josip Andrić svojeručno je napisao tekst o nastanku ove operete pod naslovom »Kako sam stvorio ‘Na vrbi sviralu’«.

»Bilo mi je 18 godina, kad sam u litu 1912. godine došao na ideju da komponiram operetu, kojoj sam prema narodnoj poslovici dao ime ‘Na vrbi svirala’, a da još nisam znao kakav ću joj dati sadržaj. Komponirao sam u Moroviću uvertiru i kod tog je ostalo.

Kolikogod sam puta i onda i kasnije probao napisati i radnju za tu operetu, nisam nalazio prave ideje i uvik je zapelo već na prvoj ili drugoj stranici. Dok sam za Prvog svitskog rata studirao u Pragu, dobio sam novu volju za tu operetu, ali sam samo uvertiru instrumentirao do polovice za orkestar. Prid Drugi svitski rat dobio sam za uvertiru nagradu u jednom natječaju. Ali sa sadržajem za operetu ni makac.

Tako je prošlo priko 40 godina, a od operete ‘Na vrbi svirale’ ništa osim puste uvertire. Ali dolazeći više puta u tim godinama u Plavnu, u meni je ta stvar počela da dozriva. I kad sam u veljači 1955. godine opet došao u Plavnu, najedared me je nešto zgrabilo, da tu operetu povežem s Plavnom i s događajima iz njena života. U razgovorima s Franjom Benjikom i Antalom Šarvarijem iskristalizirala se ta misao i brzo stala dobivati konkretnu formu. Iz pričanja Franje Benjika o šaljivim događajima iz života Plavanjaca rodio se malo-pomalo sadržaj radnje osnovane na zbiljskim događajima i povezane s istinskim nekim osobama iz Plavne, po prilici iz onog doba kad sam napisao prve taktove glazbe iz koje sam želio da se rodi opereta. I sio sam da pišem.

Od 18. veljače 1955., kad sam počeo u kući Franje Benjika na papiru jedne bilježnice, koju mi je on u tu svrhu dao, jer nisam drugog papira imao pri ruci, pisati prvi čin, u desetak se dana nizao pod mojim perom čin za činom, pisan naizmjence u kućama Franje Benjika, Lajčike Krupice i Antala Šarvarija. Već kad je dovršeni prvi čin bio čitan pred više slušatelja, bili su svi zadovoljni. Od čina do čina raslo je zanimanje za to dilo, a kad je bilo do kraja napisano, zaredalo je po selu večer za večerom čitanje cilog dila po raznim kućama. Opereta ‘Na vrbi svirala’ se rodila i ušla u historiju Plavne.«

Za mnoge je taj dio povijesti Plavne malo poznat. Ipak, u ovom mjestu još živi desetak osoba koje su sudjelovale u nekim izvedbama ove operete. To su među ostalima – Eduard Bazler, redatelj i tumači pojedinih likova: Karol Vađina, Stipan Probojčević, Marija Šite (Šarvari), Stipan Repa, Eržika Repa, Marica Šimunović (Šarvari), Julka Helmlinger (Balgavi), Stipa Petrović.