Arhiv tekstova

P rojekt nevladine udruge »Ženske studije i istraživanja« o uvođenju indikatora za mjerenje diskriminacije na lokalnoj razini predstavljen je Izvršnom vijeću AP Vojvodine u četvrtak, 22. siječnja, u suradnji s uredom pokrajinskog ombudsmana. O ovoj temi govorile su –koordinatorica projekta dr. Svenka Savić, novinarka i stručnjakinja za ženska ljudska prava dr. Mirjana Dokmanović i zamjenica pokrajinskog ombudsmana za pitanja ravnopravnosti spolova Danica Todorov.

Ciljevi rada Ženskih studija i istraživanja, kao grupe građana, su ispitivanje ugroženih tema koje su od vitalnog značaja. Njihova zadaća je otvoriti problem, te nakon toga u institucijama sustava implementirati pokazatelje. Politika jednakih mogućnosti zajamčena je Ustavom i predviđa donošenje specijalnih mjera radi otklanjanja diskriminativnih grupa.

LOŠIJI POLOŽAJ ŽENA: »Iz statističkih podataka Pokrajinskog tajništva za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova, na tržištu rada žene su diskriminirane i u lošijem su položaju u odnosu na muškarce. Stariji, i žene i muškarci, teže dolaze do posla, brže se otpuštaju bez razloga. Stvarnih parametara koji bi pokazali koje su to grupe koje su stvarno diskriminirane u našoj državi nema, nitko to ne vodi. Statistički zavod priprema i daje neke podatke, ali to je sve nedovoljno, dok se s druge strane vodi antidiskriminacijska politika – što i jest obveza države. Na nepostojanje ovakvih podataka ukazao je i Komitet Ujedinjenih naroda za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena 2007. godine, kao odgovor na Inicijalno izvješće Srbije o primjeni konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama. Bez konkretnih podataka ne može se voditi antidiskriminacijska politika, a to znači da može doći do toga da se sredstva troše na nedovoljno efikasne mjere«, rekla je Dokmanović.

S obzirom na postojeću situaciju, nekoliko nevladinih organizacija iz regije izradilo je set pokazatelja za mjerenje diskriminacije. Na tom projektu zajednički su radili: Ženski centar za demokraciju i ljudska prava iz Subotice, Bugarska fondacija za rodna istraživanja iz Sofije i Helsinški komitet za ljudska prava iz Skoplja. Formuliran je set pokazatelja za procjenu efikasnosti konkretnih mehanizama antidiskriminacijske politike u oblasti gospodarstva, siromaštva, obrazovanja, zdravlja, sudjelovanja u politici i procesu donošenja odluka, nasilja nad ženama i u medijima. Indikatori su definirani na bazi međunarodnih standarda i to po nekoliko osnova diskriminacije: etnička, nacionalna ili rasna pripadnost, religija, starosna dob, invaliditet, rod ili spol i seksualno opredjeljenje. 

RAVNOPRAVNOST: Komen-tirajući položaj žena na primjeru medijske djelatnosti, istaknuto je kako se ne vodi statistika koja bi utvrdila – jesu li muškarci i žene ravnopravno prisutni u medijima kao zanimanju? Koliko ima žena novinarki, urednica, direktorica, kako se raspodjeljuju sredstva za medije po glavi? Ne postoje takvi podatci. Siromaštvo također ima rodnu dimenziju, što znači da su žene mnogo više pogođene siromaštvom nego muškarci. Nadalje, Romkinje su mnogo više izložene riziku siromaštva nego druge žene, zatim seoske žene su mnogo više izložene riziku siromaštva nego gradske žene. Kada bi se primijenili parametri koji su ovdje predloženi točno bi se utvrdilo koji su segmenti izloženi problemu i kojim slojevima i grupama je potrebna intervencija države. To je konačno i obveza iz strategije za smanjivanje siromaštva koju je država usvojila. 

Ova inicijativa predstavljena je na nekoliko radnih sastanaka. Diskusija o ovoj temi vodila se na sastanku vladinog i civilnog sektora Vojvodine, skupu nevladinih grupa koji se bave ljudskim pravima, te u Skupštini Vojvodine u suorganizaciji s pokrajinskim ombudsmanom. Sudionici ovih skupova podržali su što hitniju primjenu ovakvih mjerila, te je zaključeno da se apelira na konačno usvajanje zakona o rodnoj ravnopravnosti i da se usvoji regulativa kojom bi se osigurao da AP Vojvodina bude mjerodavna za vođenje statistike na pokrajinskoj razini. »Vojvodina ima mehanizme koji podrazumijevaju politiku jednakih mogućnosti, ali trenutačno nema tu osnovu da vodi statistiku na pokrajinskoj razini«, komentirala je Dokmanović. Formulirane su i preporuke Vladi Srbije, u kojima se ističe da je provođenje politike jednakih mogućnosti neophodno da se ustanove i primijene pokazatelji na svim razinama, jer je to jedini način da se vodi efikasna antidiskriminacijska politika, što je i politika približavanja Uniji.