Arhiv tekstova

Po indeksu siromaštva, a u kategoriji 90 država, Srbija je zauzela neslavno treće mjesto, pokazala je analiza koju je proveo Institut Kejto iz Washingtona. Faktori za izračunavanje indeksa siromaštva u analizi Instituta bili su stopa inflacije, kamatne stope, stopa nezaposlenosti i stopa rasta BDP-a. Ključni kriterij za pozicioniranje Srbije na treće mjesto bila je visoka stopa nezaposlenosti.  Na prvom je mjestu Venezuela s indeksom 79,4, a siljedi Iran s indeksom 61,6 i Srbija s indeksom 44,8. Makedonija je zauzela 11. mjesto, Hrvatska 15. mjesto, a Slovenija 32. mjesto, dok BiH i Crna Gora nisu bile uključene u istraživanje. Koliko je ova analiza točna čujemo i vidimo svakodnevno, po sve praznijim dućanima, sve većem broju ljudi koji žive od socijalne skrbi i pučkih kuhinja koje ne mogu podmiriti sve one kojima je taj obrok jedini u danu. 

U Vojvodini se u pučkim kuhinjama hrani 10.000 ljudi, a od te brojke je 2.500 djece. Da zlo bude gore, u onim najsiromašnijim općinama ni nema pučkih kuhinja, jer ih lokalni proračuni ne mogu financirati. Za posljednjih nekoliko godina višestruko je uvećan i broj korisnika socijalne skrbi. Prije pet godina socijalnu je pomoć primalo oko 490.000 ljudi, a prije dvije godine 630.000. Novijih podataka nema, ali ta brojka nažalost sada je još veća.

 

PUČKE  KUHINJE U ŽIT-NICI 

 

Vojvodina se često spominje kao žitnica Europe, a i u toj i takvoj Vojvodini realnost su pučke kuninje u kojima se hrani nekoliko tisuća siromašnih. U Crvenom križu Vojvodine doznajemo kako narodne kuhinje postoje u više od polovice gradova ili općina. »Od ukupno 45 općina ili gradova rad pučkih kuhinja organiziran je u 24. Svakodnevno se kroz pučke kuhinje zbrinjava oko 10.000 ljudi. Taj broj pučkih kuhinja i broj korisnika, nažalost odražava mogućnosti lokalnih samouprava da financiraju njihov rad. Potrebe su mnogo veće od ove cifre od 10.000 ljudi, ali mogućnosti su nažalost ograničene. Posebice nas zabrinjava to što u onim najsiromašnijijm općinama ni nema pučkih kuhinja, jer jednostavno lokalne samouprave ni same nemaju novca financirati njihov rad«, kaže za »Hrvatsku riječ« tajnica Crvenog križa Vojvodine Simka Somer. Ona naglašava kako je posebice zabrinjavajuć podatak da je među 10.000 korisnika pučkih kuhinja u pokrajini 2.500 djece. Zabrinjava i to što praktički nema grada ili općine gdje pučke kuhinje nisu prijeko potrebne. »Ranije su najbrojniji korisnici bili stariji od 65 godina, staračka kućanstva, umirovljenoci s najnižim mirovinama. Sada se starosna kategorija pomaknula prema mlađem stanovništvu i  sve je više obitelji s djecom u kojima su oba roditelja ostala bez posla. Zato se povećeva i broj djece korisnika  i naša posljednja analiza pokazuje kako je među ovih 10.000 korisnika pučke kuhinje više od 2.500 djece starosti do 14 godina«, kaže Somerova.

Naša sugovornica pojašnjava kako posljednjih pet godina Ministarstvo za socijalna pitanja osigurava deset osnovnih namirnica za pučke kuhinje za sedam mjeseci u godini. Očekuje se kako će pomoć u namirnicama pučkim kuhinjama ove godine stići za devet mjeseci. Meso, svježe povrće, troškovi pripreme, transporta i distrubicije obroka trošak je lokalnih samouprava.

LISTA ČEKANJA

 

Jedan od gradova u kome je organiziran rad pučke kuhinje je i Sombor. No, nažalost iako postoji potreba, kuhinja je polovicom travnja prestala s radom i nastavit će raditi tek polovicom listopada. »Pučka kuhinja u Somboru počela je raditi 2009. godine i tada je bilo 350 korisnika, a kasnije je broj korisnika povećan na 500. Najveći donatori bili su Crveni križ Srbije i švicarska humanitarna organizacija ‘Općine zajedno’.  Sudjelovanje Grada Sombora bilo je oko 40 posto. Međutim, od 2011. godine najveći donator pučke kuhinje u Somboru je gradski proračun. Švicarci su se iz projekta pučke kuhinje povukli početkom prošle godine. Imamo 500 korisnika, ali bi došlo još nekoliko stotina. Među korisnicima pučke kuhinje u Somboru najviše je djece do 18 godina i njih je oko 200.  Na žalost ne samo da ne možemo povećavati taj broj, već smo 15. travnja privremeno i prekinuli rad pučke kuhinje. Tako će biti do 15. listopada. Niko ne poriče potrebu da pučka kuhinja radi i tijekom ljeta, barem za malodobne korisnike i starije od 60 godina, ali problem su sredstva«, kaže tajnica Crvenog križa u Somboru Gordana Savin. Ona pojašnjava  kako će iz proračuna Grada ove godine za pučku kuhinju i 1.500 humanitranih paketa za najugroženije u selima biti izdvojeno 14,5 milijuna dinara.

 

BROJ KORISNIKA  SVE VEĆI  

 

Za nekoliko godina u Srbiji je znatno povećan broj korisnika socijalne skrbi, a  za petnaestak godina taj je broj višestruko uvećan. Tako je u Somboru prije desetak godina bilo oko 500 nositelja prava na socijalnu skrb, što je oko 1.500 korisnika ove vrste socijalnih davanja. Danas je nositelja prava 2.700, što znači da je broj korisnika oko 9.000, što znači da deset posto stanovništva Sombora živi od socijalne skrbi. Slična situacija je i u drugim sredinama. Ali, ono što zabrinjava je da će broj onih kojima je potrebna socijalna skrb  iz dana u dan biti sve veći. »Prije nekih osam, devet godina korisnici socijalne skrbi bili su ekstremno siromašni ljudi u čijim se obiteljima siromaštvo kao način života prenosilo s generacije na generaciju. Nažalost sada dobivamo novu veliku skupinu korisnika socijalne skrbi, a to su tranzicijski gubitnici. U toj kategoriji dominiraju ljudi koji nisu konkurentni na tržištu rada, između 40 i 50 godina, ili oni koji su dobili otkaze, ali više namju prava na naknadu s burze rada niti uvjet za odlazak u mirovinu. Dakle, ona predstava o siromašnom čovjeku koji zanemajure svoje potrebe i potrebe svoje djece odavno je drugačija. Danas su to ljudi koji su u neka bolja vremena stekli neku imovinu, imaju naviku čuvati ono što imaju, trude se zadovoljiti svoje kulturne i druge potrebe, ali nemaju novca. Ma koliko se ti ljudi uzdržavali od toga da traže socijalnu pomoć, moj je dojam kako sve više uspijevaju razbiti tu branu i iskoristiti pravo koje imaju«, kaže Silvija Kranjc, direktorica Centra za socijalni rad u Somboru. Silvija Kranjc procjenjuje kako će u svim gradovima u razdoblju koje je pred nama biti povećan broj korisnika socijalne skrbi. Ona kao problem ističe i to što je Srbija siromašna država, pa su i mala socijalna davanja. »U nekim razvijenim državama socijalna skrb podrazumijeva da možete kupiti polovni automobil, iznajmiti stan i pristojno živjeti. Kod nas socijalna skrb jedva pokriva osnovno preživljavanje«, kaže Silvija.