13.04.2012
Između želja i realnosti
Centar za slobodne izbore i demokraciju (CESID) i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), skupa s Nezavisnim društvom novinara Vojvodine, održali su javnu tribinu »Srpska izborna trpeza – Kako će Srbija glasovati 2012.« u Novom Sadu. Tribina je održana 5. travnja u prostorijama NDNV-e kao jedna u nizu tribina koje su prije toga održane u Valjevu, Vranju, Nišu, Pirotu, Boru i Kragujevcu.
Na tribini je predstavljeno najnovije istraživanje CESID-a o tome što su prioriteti građana Srbije i na koji način političke stranke odgovaraju svojim programima i politikama na te prioritete. Istraživanje je nastalo u okviru projekta »Potraga za političkom odgovornošću« koje je provedeno u razdoblju od 15. prosinca 2011. do 1. ožujka 2012.
Mimikrija političara i mimikrija birača
Prema najnovijem istraživanju CESID-a, 66 posto građana Srbije ne vjeruje strankama i njihovim programima, dok se samo 9 posto izjasnilo da ima povjerenja u stranke koje sudjeluju u izbornoj kampanji. Gotovo svi ispitanici rekli su da će izaći na izbore, a više od 80 posto već u ovom trenutku zna za koga će glasovati. Prema istom istraživanju, najvažniji prioritet građanima Srbije na ovim izborima jesu ekonomija i poboljšanje životnog standarda, odnosno programi stranaka koji se tiču zapošljavanja, poljoprivrede, povećanja plaća i mirovina i socijalni programi. U prioritetima slijede borba protiv korupcije, europske integracije i Kosovo, a zatim ulaganje u zdravstvo i obrazovanje.
Govoreći o političkim programima stranaka i njihovom utjecaju na izborno opredjeljenje građana, Đorđe Vuković, istraživač iz CESID-a, je kazao kako »ne postoje političke stranke tek tako, one se formiraju na nekim linijama socijalnih rascjepa. Te linije znače da postoji građanstvo s nekim temama, vrijednostima i poimanjima života i na tim poimanjima života stranke prave političke razlike. Neke političke stranke upućuju neku vrijednost ili sustav vrijednosti, npr. prebiti homoseksualca na ulici kao dokaz seksualnosti i potencije. To je jednom broju ljudi normalno i onda im se i politička stranka obraća u toj maniri. Isto tako ne postoji prosječan birač nego postoje setovi birača u Srbiji. Činjenica jest i da ljudi nemaju pojma o programima stranaka i najčešće idu na ključne asocijacije, na kampanju koja je sažetak. Od programa se pravi izborna kampanja i slogan kako biste uhvatili ljude. U ovoj kampanji ključna stvar kod svih je poljoprivreda. U biti svatko tko se bavi ekonomijom zna da ne postoji država na svijetu čija se ekonomija zasniva na poljoprivredi. Stranke igraju na ljudske motive. Ta tema nema veze s realnošću, ali može povući pozitivne emocije«. Vuković je ukazao i na činjenicu da postoji mimikrija političara i mimikrija stanovništva. »Svatko priča jedno, a drugo misli. Građani bi željeli dobiti nešto, a da ne rade mnogo, političari istodobno prolaze pričajući građanima da to može, a ne može i to traje i trajat će. To je igra demokracije. S vremena na vrijeme udarimo u zid, a mi ćemo vidjeti gdje je naš zid i koliko možemo izdržati u ekonomiji«.
Na pitanje kako će ostavka Borisa Tadića utjecati na rezultate izbora i na izlaznost, Vuković je rekao kako »odluka da se i predsjednički izbori održe istog dana kada i na ostalim razinama, neće bitno utjecati na izlaznost i na rezultate izbora. 60 posto ispitanih građana misli kako je dobro da se izbori na svim razinama dogode u jednom danu, mahom zbog uštede novca.
Priča o uštedi je smiješna, jedino u čemu ćemo uštedjeti je činjenica da ćemo samo jednom u godini stagnirati, budući da zbog izbora uglavnom sve u državi usporava.
Kao razlog odluci da se i predsjednički izbori održe 6. svibnja, Vuković navodi očekivanje da će krajem godine Srbija osjetiti težak ekonomski udarac i pad standarda, te dodaje kako »o mnogim stvarima ja ne bih pitao građane, prosto morate presjeći bez obzira što građani misle. Ljudi su protiv ukidanja nekih privilegija koje su stekli. Ozbiljna politička elita postupa tako što radi u interesu građana, a ne tako što ih pita što raditi. Mi idemo između onoga što građani kažu i nekih pokušaja reformi tako da je priča o objedinjenim izborima i uštedi smiješna«.
Previše marketinga i premalo politike
Što se tiče Novog Sada i Vojvodine, sociolog i publicist Aleksej Kišjuhas
rekao je kako predizborna volja i nacionalni interes u izborima ne postoje i da građani na kraju glasuju po vlastitom izboru. Kišjuhas kaže da je prosječan građanin Vojvodine isti kao prosječan građanin bilo kog drugog dijela Srbije i da su životni problemi preslikani.
U trci za glasovima i opstankom na vlasti gubi se poanta politike, rekao je Kišjuhas i dodao da »u kampanji ima previše marketinga i premalo politike. Pred svake izbore se malo više spomene Vojvodina i to je to. Društvo je heterogeno i njegove članove privlače različite stvari. Nacionalni interes ne postoji! Postoji volja glasača i ona se iskazuje na izborima, a zadatak pametnih ljudi je da sačuvaju narod od volje glasača sve dok glasači ne počnu sami glasovati u interesu naroda«.
Novinar Dragan Todorović dio je tima koji obilazi gradove u Srbiji i treći govornik na tribini. Prema njegovu mišljenju, zbog golog opstanka velik broj građana učlanjen je u stranke i izaći će na izbore, ali stajališta je da svega 5 posto vjeruje u ono što stranke propagiraju.
»Iznenađen sam mjestima u kojima smo bili, ljudi su nezadovoljni, ali nema znakova da žele nešto promijeniti«, rekao je Todorović.
Ove tribine CESID organizira s namjerom da se kroz otvorenu debatu istaknu najveći izazovi s kojima se susreću građani Srbije pred finiš kampanje. Javnoj tribini ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća nazočila je Ankica Jukić-Mandić.