Arhiv tekstova

Potištenost, osjetljivost, iscrpljenost, gubitak zanimanja za posao i seks neke su od tegoba koje zahvaćaju mnoge ljude, približno od početka studenoga do kasne veljače, dakle u tri najtamnija mjeseca u godini. Svakako su osobe podložne ovakvim promjenama raspoloženja u hladnim zimskim danima podložnije i prehladama, virozama i općem smanjenju imuniteta. Ova pojava naziva se sezonskom ili zimskom depresijom i ne spada u prava medicinski definirana depresivna oboljenja, nego se pojavljuje kao fenomen vezan za hladno vrijeme, kraća sunčana razdoblja (kraće trajanje dana u odnosu na duljinu noći) i smanjenje fizičke aktivnosti.

Što nas tišti zimi?

Kraći dani: Uobičajena umjetna rasvjeta ne može nadoknaditi prijeko potrebnu sunčevu svjetlost. Samo specijalne lampe za fototerapiju, koje se mogu kupiti u specijaliziranim marketima, mogu poslužiti kao nadomjestak.

Hladnoća, kiša, bljuzga, snijeg: sve nas to navodi da više vremena provedemo u zatvorenim prostorijama, te da koristimo prijevozna sredstva umjesto da pješačimo barem do trgovine, škole ili posla.

Po depresiji svim oružjima

Svima koji trpe od zimske depresije preporučuje se da puste u svoje okruženje što više svjetla. Bez obzira na to imate li jutarnjih obveza ili ne, budite se pred zoru i ostanite budni cijeli dan. Dignite rolete, razmaknite zastore, a ako je tmurno, držite upaljena svjetla i danju. Razumljivo je da ružno zimsko vrijeme u pravilu ne potiče na izlazak iz kuće, no shvatite svakodnevnu šetnju, ponajbolje oko podneva, sastavnim dijelom terapije.

Krećite se i bavite sportom 

Vježbanje, umjereno tjelesno naprezanje te mentalna aktivnost također su važni elementi antidepresivnog režima. Također, ovako se smanjuje rizik prijeloma kostiju, uganuća i istezanja mišića. Ako na poslu puno sjedite, važno je nedostatak kretanja nadoknaditi bavljenjem sportom ili šetnjom barem 20 do 30 minuta u kontinuitetu, tri puta tjedno. 

Toplinom do jakog imuniteta 

Dobra cirkulacija i optimalna temperatura tijela nužni su za otpornost protiv bolesti. Oni stvaraju osjećaj zadovoljstva, sigurnosti i zaštite u hladnim zimskim danima i predstavlja još jedan element antidepresivnog režima. Stoga pripazite da ste zimi uvijek toplo obučeni. Kapa glavu čuva! Za hladne dane ne izlazite bez kape na glavi. Naime, bez kape tijelo preko glave gubi velike količine toplote, a gubitak topline znači pad imuniteta. Nosite tople čarape i pripazite da su vam noge uvijek tople. Hladne noge uzrokuju pad temperature u usnoj sluznici od 2 do 3 stupnja. A taj je pad temperature klimatska katastrofa za cijelo tijelo. 

O pravilnoj prehrani tijekom zimskih dana pisat ćemo u idućem broju, a sada ćemo skrenuti pozornost na potrebu održanja ne samo psihičkog i fizičkog zdravlja nego i na održanje lijepog izgleda i potrebu posebne njege kože u ovom razdoblju. 

Njega kože zimi

Hladne vremenske neprilike, oštar vjetar, niska vlažnost, boravak u zatvorenom uzroče suhu kožu tijekom zimskih mjeseci. Stoga je pokraj redovite uporabe kape i šala koži potrebno mnogo njege s preparatima koji joj daju vlažnost. Nakon redovitog čišćenja kože te odstranjivanja odumrlih stanica koristite ovlaživač s osnovnim sastojcima kao što su mineralna ulja ili glicerin. Za koji se god proizvod odlučili, upotrebljavajte ga odmah nakon tuširanja utrljavajući nježno u kožu. Dugotrajno kupanje i tuširanje može isušiti kožu, stoga se savjetuje tuširanje i kupanje mlakom vodom uz upotrebu tekućih sapuna srednjeg pH, nježnog za kožu. Suhi zrak škodi koži, te je preporučljivo paziti na vlažnost prostorije. Vlaga u prostoriji trebala bi biti između 40 i 50 posto. Na tržištu se može naći više vrsta ovlaživača prostorija, a poželjno je držati i biljke u prostoriji.