Arhiv tekstova

Jedan od najvećih hrvatskih umjetnika, klasik hrvatske avangardne i svjetske umjetnosti akademik Dušan Džamonja umro je prošle srijede 14. siječnja u 81. godini od zatajenja srca u zagrebačkom KBC-u »Rebro«, piše Hina. 

Dušan Džamonja rodio se 1928. u Strumici u Makedoniji. Studirao je na Likovnoj akademiju u Zagrebu, gdje je diplomirao 1951. u klasi Antuna Augustinčića. Od 1951. do 1953. bio je suradnik u Majstorskoj radionici Frane Kršinića.

U svojim djelima, pretežito skulpturama, Džamonja je sklon tehničkim i oblikovnim eksperimentima. Likovna kritika ocijenila je da reducira formu svodeći je na dinamične i napete oblike simboličkih značenja.

Krajem šezdesetih godina potpuno napušta figuraciju, a istraživanja novih oblika rezultirala su primjenom novih materijala željeza i stakla. To se najbolje vidi na skulputrama »Korijeni« i »Metalna skulptura 14«. Serijskim slaganjem osnovnog elementa stvara niz varijacija geometrijske čistoće.

Džamonja nastavlja oblikovanjem kompaktnih ili raščlanjenih skulptura u različitim međuodnosima. Spajanjem lanaca oblikuje tzv. željezne tapiserije ili sugestivne slobodne skulpture. 

Autor je mnogih djela spomeničke plastike, dobitnik je međunarodne nagrade za spomenik žrtvama Dachaua, spomen-kosturnice u talijanskom gradu Barletiju, spomenika žrtvama u Podgariću, u Spomen-području Jasenovcu i drugdje.

Džamonjima se djela nalaze u vodećim svjetskim muzejima moderne i suvremene umjetnosti, a po ocjeni likovne kritike, njegovo stvaralaštvo poput luka velikog mosta spaja vremena umjetničkih avangardi pedesetih godina 20. stoljeća s trećim milenijem. 

Džamonjino djelo upotpunio je i Park skulptura u Vrsaru.

Veliki hrvatski umjetnik priredio je posljednju izložbu, retrospektivu u listopadu prošle godine u Muzeju za umjetnost i obrt.