Arhiv tekstova

Slovenska blokada hrvatskih pregovora s Europskom Unijom svela je hrvatsko-slovenske odnose na nikad nižu razinu, a sve je to dodatno bilo opterećeno najavom slovenskog referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji. Iako se u javnosti govori o tome kako je potrebno stvarati ozračje za jačanje međusobnog povjerenja, koje sada očigledno ne postoji, kao da se sve vrijeme radi baš suprotno. Ministar vanjskih poslova Slovenije je poručio kako će blokirati Hrvatsku koliko god treba, što je, naravno, naišlo na veliko negodovanje njihovog istočnog susjeda. Sve je dodatno zagrijala izjava predsjednika Stjepana Mesića kada je rekao kako bi »Slovenci na more gledali s 20 kilometara udaljenosti da nije bilo hrvatskih partizana«. Rezultat svih događanja otkriva Globusovo istraživanje javnosti, prema kojemu bi gotovo pedeset posto Slovenaca izašlo na referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji i isto toliko glasovalo protiv.

Nije neuobičajeno da susjedne zemlje katkad imaju i složenije odnose, ali se tada uglavnom radi na njihovu rješavanju razgovorima, pregovorima i dogovorima. Najštetnije je prepucavanje i poručivanje preko medija. 

Činjenica je da Slovenci i dalje izbjegavaju međunarodno posredovanje u rješavanju graničnog spora, tj. da premijer Borut Pahor i dalje inzistira na bilateralnom susretu s hrvatskim premijerom. Uvjet je da to bude susret bez upletanja predstavnika, na čijoj nazočnosti inzistira hrvatski premijer Ivo Sanader. 

SVAK’ PRI SVOM:  Hrvatski premijer Ivo Sanader pozvao je Sloveniju da suspendira blokadu Hrvatske u pregovorima s Europskom Unijom, naglasivši da granične teškoće sa Slovenijom ne mogu biti prepreka ulasku Hrvatske u EU. Hrvatski mediji prenijeli su da je Sanader izjavio kako su Vlada i svi ministri dobili zadaću da svi kriteriji za zatvaranje poglavlja budu gotovi i izrazio očekivanje da će biti nađeno diplomatsko rješenje. Ističući kako je granični spor u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, kako se zove u Hrvatskoj, bilateralno pitanje koje se ne može staviti kao prepreka Hrvatskoj za ulazak u EU, Sanader je podsjetio kako je s tim otvorenim graničnim pitanjem i Slovenija ušla u EU, zaključivši da to pitanje ne treba stavljati u europske pregovore, jer to nije imala ni Slovenija. On je rekao kako dvije zemlje trebaju zajedno ići pred Međunarodni sud pravde, gdje će svatko iznijeti svoje argumente, nakon čega sud, na temelju argumenata, treba kazati gdje je točno granica u zaljevu. »Neka Slovenija donese sva dokumenta svijeta za koja misli da će joj koristiti, ali to će uraditi i Hrvatska«, istaknuo je Sanader.

Istodobno, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je izjavio kako nema potrebe za održavanjem referenduma u Sloveniji o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, jer samo političari moraju riješiti cijelu stvar – zato što su je oni i zakuhali. On je u emisiji Hrvatske televizije »Nedjeljom u dva« ocijenio da spor Slovenije i Hrvatske oko linije razgraničenja u Piranskom zaljevu za njega ne predstavlja ozbiljan spor, ali da su se obje strane ukopale na svojim pozicijama. On je ukazao na postojanje nekoliko načina za rješavanje spora, među kojima je odlazak pred Međunarodni sud za morska prava u Hamburgu i Međunarodni sud pravde u Haagu.

Nasuprot ovim, hrvatskim stavovima, slovenski premijer Borut Pahor je na susretu sa stranim novinarima rekao: »Naši zahtjevi su jasni, mi nećemo promijeniti našu poziciju ako se okolnosti ne promijene. A vrijeme Hrvatskoj istječe«. Ipak je dodao kako želi da Hrvatska što prije uđe u Europsku Uniju, ali ne nauštrb slovenskih nacionalnih interesa. Pahor je istaknuo kako je svjestan da je Zagreb očekivao da će njegova vlada biti prijateljskije raspoložena prema Hrvatskoj. 

Na pitanje zašto Sloveniji nije bilo prihvatljivo da Hrvatska samo potpiše da dokumenti u pregovorima s EU neće prejudicirati granicu, Pahor je izbjegavao odgovor, a potom napomenuo kako postoji i princip dobrosusjedskih odnosa, zbog čega bi do blokade došlo prije ili kasnije. 

Na pitanje odbija li izričito sastati se sa Sanaderom u prisutnosti predstavnika Europske komisije, Pahor je rekao kako ne vidi razlog za prisutnost predstavnika Europske Unije. Naglasio je da sada čeka inicijativu češkog predsjedništva EU te kako očekuje da će Češka u formuliranju stavova EU voditi više računa o stavovima Slovenije nego što je to činila Francuska. 

Za razliku od slovenskog premijera koji ističe kako su potpuno u krivu oni koji vjeruju da bi pritisak na njegovu vladu mogao dovesti do promjene slovenskih stavova, slovenski predsjednik Danilo Türk je bio suzdržaniji. Istom prigodom, govorio je o tome kako smatra da bi najbolje bilo da dvije države svoje probleme ne rješavaju ni na Međunarodnom sudu pravde, ni arbitražom, nego mirenjem, što omogućuje rješenje u kojem »nema ni pobjednika ni poraženih, nego obje strane mogu biti pobjednici«.

EUROPA I ZAVAĐENI SUS-JEDI: Češko predsjedništvo, poručuju izvori iz Bruxellesa, razgovara sa svojim europskim partnerima o hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom Unijom nakon slovenskog veta. Nakon što čuju kako razmišljaju europski partneri, češko će predsjedništvo ići s inicijativom za rješavanje zastoja u pregovorima. Razni izvori tvrde da su hrvatski pregovori prioritet češkog predsjedništva.

Istodobno, predsjednik Vlade Slovenije Borut Pahor poručuje da Sloveniji u sporu s Hrvatskom nije potrebna pomoć drugih članica Europske Unije. Upozorio je Češku da ne zanemaruje slo-venske interese pri mogućem pokušaju rješavanja spora. Podsjetio je kako ni Francuska za predsjedanja EU-om u prosincu nije uspjela riješiti spor.

S druge strane, Europska komisija ponovno ističe kako bilateralna pitanja između Hrvatske i Slovenije nemaju mjesta u pristupnim pregovorima. Komisija je zabrinuta zbog sadašnje situacije i ohrabruje Sloveniju i Hrvatsku da granični spor riješe u duhu dobrosusjedstva. Dobro je poznato stajalište Europske komisije da su granična pitanja bilateralna te ih ne treba donositi na stol pristupnih pregovora, rečeno je u uredu glasnogovornika povjerenika za proširenje Ollija Rehna.