Arhiv tekstova

U Skupštini AP Vojvodine, u ponedjeljak 19. siječnja održana je javna rasprava o radnoj verziji nacrta zakona o nedozvoljenom objedinjava-nju i javnosti vlasništva javnih glasila. Raspravu su organizirali Ministarstvo kulture Srbije i Pokrajinsko tajništvo za informacije. 

ZNAČAJ ZAKONA: U ime Izvršnog vijeća AP Vojvodine i Pokrajinskog tajništva za informacije sudionike je pozdravila potpredsjednica Ana Tomanova-Makanova. »Značaj ovog zakona je razvijati slobodne medije, zabraniti monopol, poticati pluralizam, razvijati slobodnu konkurentnost i sprječavati utjecaj na formiranje javnog mnijenja«, istaknula je Makanova. Prema njezinim riječima mjerodavno će tajništvo i ove godine natječajima poduprijeti rad medija u pokrajini, ali i zdravu konkurenciju među njima. Planiraju se nagrade za sve struke u proizvodnji medijskog programa s ciljem poticaja slobode medija. 

O ovom nacrtu zakona govorili su predsjednik radne skupine koja je izradila radnu verziju zakona, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski, načelnica za medije u Ministarstvu kulture Snežana Pečenčić, te pomoćnik pokrajinskog tajnika za informicije Kalman Kuntić. Oni su obrazložili predložena rješenja koja se odnose na nedopuštenu medijsku koncentraciju kao i na javnost vlasništva nad javnim glasilima. 

»Pitanja koja regulira ovaj zakon odnose se na zaštitu javnog interesa kako ne bi došlo do utjecaja na javnu sferu. Zakon mora uvažiti da su mediji dio biznis sfere. Da bi se moglo odrediti vlasništvo treba odrediti vlasnika. Mi to u ovoj zemlji trenutačno možemo samo nagađati. Ima situacija da ne možemo saznati ime i prezime vlasnika, jer on možda već ima neke medije. Važno je znati ime svakoga. Za to su potrebni mehanizmi koje predviđa ovaj zakon, a to je registar koji obvezuje svaki medij da bude upisan«, objašnjava Veljanovski. Prema njegovim riječima posao vođenja tog registra bit će povjeren Agenciji za privredne registre koja već ima iskustva u ovom području. U taj novi registar neće se upisivati samo vlasnici medija, nego i povezane osobe koje podrazumijevaju poslovne i rodbinske veze, kako ne bi došlo do kršenja ovog zakona ili sukoba interesa. »Danas je sasvim moguće da netko osnuje tvrtku na Kajmanskim otocima a da ona otvori ispostavu recimo na Cipru, kako bi ta pravna osoba bila osnivač nekog subjekta u Republici Srpskoj na primjer, da bi ta osoba na koncu postala vlasnikom nekog medija u Srbiji. Ovaj će registar stati na put tomu«, zaključio je profesor Veljanovski. 

Očekivanje da će se kroz obvezno objavljivanje impressuma izbjeći negativne posljedice nepostojanja registra javnih glasila, u praksi se nije pokazalo kao opravdano. Ponovno uvođenje registra javnih glasila, precizno ustrojenog tako da ne predstavlja uvjet za objavljivanje medijskih sadržaja, jasno se nameće.

REGULIRANJE MEDIJSKE KONCENTRACIJE: Prema zakonima zemalja u okruženju, nije dopušteno da jedna pravna osoba bude vlasnikom televizije i radija na nacionalnoj razini, kao što je slučaj i u Hrvatskoj. Ovaj prijedlog zakona to dopušta, pa je u tom smislu liberalniji. U našoj zemlji trenutačno postoji 7 televizija na nacionalnoj razini, od toga 5 privatnih, s tendencijom povećanja.  Kada su tiskani mediji u pitanju zakon predviđa ograničenje vlasništva do 40 posto ukupne naklade tiskanih medija u zemlji.

Reguliranje medijske koncentracije kao svoj osnovni cilj ima transparentnost medijskog vlasništva i usuglašavanje zakona s europskim normama, a prema preporukama Unije. Suština ovog zakona jest sprječavanje nedopuštene medijske koncentracije u rukama jednog vlasnika, identifikacija trećih osoba koje bi mogle vršiti utjecaj na neovisnost javnih glasila, te omogućavanje pristupa javnosti informacijama o vlasničkoj strukturi, tijelima upravljanja i interesima za koje postoji vjerojatnost da mogu vršiti utjecaj na konkretno javno glasilo.

Objedinjavanje vlasništva javnih glasila je trend razvoja tržišta u kojem se broj medijskih kompanija i broj onih koji kontroliraju te medijske kompanije smanjuje. Ono ima i svoje pozitivne strane u tome što pospješuje tržišnu efikasnost, omogućuje raznovrsnost ponude i sadržaja prilagođenog korisnicima, olakšava financiranje početnih troškova novih medijskih izdanja. Inzistiranje na poticanju konkurentnosti medijskih sustava i njihovoj tržišnoj efikasnosti, može u krajnjem ishodu biti pogubno po opće interese i zajamčeno pravo na slobodu izražavanja, koje uključuje i pravo na primanje informacija. 

Predstavnici medija, medijskih udruga, kao i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave informiranjem, pozvani su iznijeti svoje mišljenje i sugestije o ovoj tematici. Javna rasprava je do sada vođena u Nišu i Kragujevcu, a nakon ove vojvođanske očekuju se još dvije u Beogradu. Nakon toga prijedlog zakona ide na usvajanje u Vladu i potom u Narodnu skupštinu, gdje će svaki od zastupnika moći iznijeti svoje amandmane na predloženi zakon.