Arhiv tekstova

Ratovi su oduvijek bili zanimljiva i privlačna tema. Bez obzira u kojem se vremenu i prostoru događali, zarobljeni riječima i zaustavljeni na stranicama knjiga, pronalazili su bez mnogo muke i svoje pisce i svoje čitatelje. Kao inspiracija naročito su izazovni ukoliko je vremenski otklon od njih manji, pa pisci često ne dopuštaju da na ratnu problematiku prašina zaborava padne odveć brzo i lako. 

I u hrvatskoj se suvremenoj književnosti posljednjih godina pojavilo dosta naslova koji variraju rat i poraće, te promišljaju o ratnim sukobima, uzrocima i posljedicama s raznih točaka motrišta. Doprinos takvim nastojanjima daje i knjiga »Zarobljenici rata« Tamare Jadrejčić, prva njezina proza objavljena u Hrvatskoj. S pričom »Dijete koje se ne pere« osvojila je 2001. književnu nagradu »Eks&Tra«. Potaknuta time napisala je još šest priča, inspiriranih istim prostornim i vremenskim okvirom – ratom u Hrvatskoj devedesetih.

NAGRADE I KRITIKE: Za cjelokupnu zbirku tih priča dobila je 2003. vrijednu književnu nagradu »Italo Calvino«. Riječ je o nagradi inače namijenjenoj talijanskim piscima, a dodjeljuje se za najbolje neobjavljeno prozno djelo. Ratne priče, za koje je Jadrejčić nagrađena i koje je pisala na talijanskom jeziku, sada su objavljene u posebnoj knjizi. Tako je i na hrvatskom moguće čitati ovu zbirku od sedam priča s tematikom rata na prostoru bivše Jugoslavije.

U izvješću žirija prilikom dodjele nagrade »Italo Calvino« za 2003. godinu između ostalog je rečeno: »…autorica je uspjela progovoriti o ratu, a da ga ne imenuje, gledajući ga očima onih kojima nije jasno što im se događa, pa doživljavaju tragediju kao anomaliju svagdašnjice«.

Talijanska je kritika, pak, zapisala: »’Zarobljenici rata’ Tamare Jadrejčić čitatelje pogađaju ravno u srce. S rijetkom sposobnošću, koja još više iznenađuje ako znamo da je riječ o spisateljici kojoj je materinski jezik hrvatski, a piše i na talijanskom, da ispriča kraj Jugoslavije opisujući svakodnevne odnose u obitelji, između roditelja i djece, muškarca i žene…«

OSJEĆAJ STRAHA: Svoje priče autorica gradi na osjećaju straha koji je s ratom neraskidivo vezan. On prožimlje njezine protagoniste na različite način, ali ih osvaja i prodire im do kostiju gotovo uvijek jednako. Stoga njezini likovi uvjerljivo opravdavaju naslov knjige, jasno se predstavljajući kao istinski zarobljenici rata. On je jednako zarobio dijete koje se boji da mu se otac neće vratiti s bojišnice, kao i vojnike koji strahuju, ali ne odustaju od pljačkanja civilne kuće. Uvlači u svoje tjeskobne mreže starce koji se boje da će ostati bez novca sačuvanoga za crne, već prispjele dane, ali i ženu koja se boji svoga sve nasilnijega muža vojnika, jer on nastavlja ratovati i u vlastitoj kući, tražeći  »ratničku naknadu«. Njegovom žrtvom može postati svatko jer, kako je rečeno – »sve su to ljudi koje nitko nije zarobio u ratu, ali su zarobljeni ratom«. Za njih, u njihovim kuhinjama, spavaonicama, kupaonicama, ili čak u zbiljskim proturatnim skloništima, nema nigdje dovoljno sigurnog zaklona kamo ne prodiru rat i strah.

   U ovoj je knjizi strah prouzročen ratom uzrok i posljedica, poveznica koja pod zajednički nazivnik trpa različite likove i priče. Njihove posebnosti, pripadnosti i opredjeljenja postaju nevažni u usporedbi s krajnjim posljedicama koje se zrcale u vlastitoj nelagodi i tjeskobi, poput određenosti kojoj se ne može pobjeći. Izraz »biti zarobljen ratom« u ovim pričama dobiva univerzalno značenje nečega što dolazi i prolazi, ostavljajući trajne posljedice - kako na izravnim sudionicima, tako i na onima što bi željeli biti samo pasivni promatrači.

   Ovom se knjigom Tamara Jadrejčić predstavlja kao vrsna pripovjedačica »u prozi toliko svježoj a cizeliranoj, da se doima gotovo nevjerojatan podatak da je posrijedi književni prvijenac autorice, koja je istodobno debitirala na dvama jezicima.« Izvan velikih distribucijskih mreža, njezina je knjiga ipak pronašla put do čitatelja, izvrsnih recenzija i nagrada. Za nadati se je kako ćemo vrlo brzo imati prigode čitati još ponešto iz pera ove vrsne spisateljice.