Arhiv tekstova

Hrvati u Vojvodini u vrijeme poklada tradicionalno održavaju prela. Nekada su se održavala obiteljska prela, djevojačka i momačka prela, a sada predstoji subotičko Veliko prelo, kao i Prelo Pučke kasine, Prelo mladeži DSHV-a, Malo prelo, Književno prelo, Kersko prelo u subotičkoj župi sv. Roka, te prela po selima. Prela su mjesta susreta, zabave i druženja, a pokraj društvenog karaktera, prela imaju i nacionalni značaj, jer se prilikom okupljanja na prelima iskazuje i osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Prela se sada održavaju prikladno našem dobu i načinu zabave, uz poštovanje tradicijskih značajki, a kontinuitet okupljanja i druženja Hrvata na prelima pokazuje dio našeg mentaliteta. 

Pred nama je i još jedna Svjetska molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Poštujući ovu stogodišnju tradiciju tražit ćemo i promišljati ono što nam je zajedničko. Katolici će se ponovno naći zajedno s vjernicima drugih crkava u traženju jedinstva, bez gubljenja vlastitog identiteta, a o onome što nas sve uporno »kljuca u potiljak« – ekonomskoj krizi, bit će riječi na »Razgovoru« koji se održava u okviru Dana biskupa Ivana Antunovića, jer će tema biti »Crkva i socijalna politika pred izazovima globalne  financijske krize«. »Razgovor« će biti prilika i da se upitamo – je li ideologija neoliberalnog globalizma doživjela etičku kompromitaciju, te da u kontekstu složene pojave globalizacije razgovaramo i o nematerijalnom siromaštvu, o moralnom i duhovnom siromaštvu u postmodernoj civilizaciji potrošačkog društva. 

Svi oni koji žive od plodova svog rada znaju jednostavnu stvar: živi se od onoga što se zaradi, a u oskudici se štedi. Isprazna krilatica »kako ćemo – lako ćemo« bila je tek pošalica i u vrijeme komunističkog režima u nekadašnjoj Jugoslaviji, jer su naši očevi trebali dobro zasukati rukave ako su željeli pobošljati kvalitetu života svojih obitelji. Ništa nije bilo besplatno ni u doba »socijalizma«, ništa ni sada nije besplatno, niti će biti, »skupi novac« treba zaraditi, no, uporno »kljuca u potiljak« i procjena financijskih stručnjaka da bi dubina ekonomske krize u Srbiji bila znatno manja, a izlaz iz krize znatno lakši da je aktualna kriza samo posljedica vanjskih ekonomskih faktora. Ostaje otvoreno pitanje – je li globalna financijska kriza alibi, primjerice, za nepoštovanje potpisanih dogovora sa sindikatima ili za rast nezaposlenosti u Srbiji?

A plin? Kao i uvijek, talac političkog spora između bogatih i moćnih je »mali čovjek«