Arhiv tekstova

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar fra Andrija Nikić oštro je reagirao na najavu obnove treće po redu džamije u zapadnom dijelu Mostara. Radi se o džamiji Ali-bega Lafe na Pijesku, koja je sagrađena prije 1631. godine, a srušena 1993. Fra Andrija Nikić tvrdi da je džamija izgrađena na temeljima katoličke crkve i franjevačkog samostana i traži da se obnova ne dozvoli na tom mjestu. Predsjednik mostarskog Napretka također je zatražio da se na spomenutoj lokaciji prije ikakvih radova izvrše arheološka iskapanja te da se ustanove temelji porušene crkve, a zatim da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija. Inače, obnova džamije Ali-bega Lafe podigla je veliku prašinu u Mostaru. 

CRKVA SV. ANTE SAGRAĐENA 1390.: Džamija na lokalitetu Pijeska, prema nekim povijesnim zapisima, sagrađena je 1631. godine na temeljima porušenog franjevačkoga samostana i crkve sv. Ante, koju su franjevci sagradili oko 1390. godine. Prema riječima fra Nikića, obnova oronuloga franjevačkoga samostana na tom području spominje se u povijesnim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva iz 1426. godine. 

Fra Nikić predlaže da se ne gradi džamija na crkvi, kaže da je to »kamen mali velike smutnje« jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na račun Katoličke crkve. »Ako se želi da na ovim stranama bude mira, onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve, a ne na crkvi, jer bi to bilo verificiranje povijesnih zločina«, predlaže predsjednik mostarskog Napretka. Pismo o ovom problemu fra Nikić je uputio Ujedinjenim narodima i Sudu za ljudska prava u Strassbourgu te očekuje njihovo skoro očitovanje. 

Naime, prema njegovim riječima, franjevački samostan Turci su nakon okupacije područja Hercegovine, s ostalih šest katoličkih crkava, porušili. »Da bi franjevcima izbili iz glave obnovu njihove crkve i samostana, te njihovo daljnje djelovanje u Mostaru i na širem području, na temeljima bivšega samostanskoga zdanja sagradili su džamiju«, tvrdi fra Nikić. On se pita – tko je u Bosni i Hercegovini učinio da su katolička zdanja postala arhiv pod zemljom, koji još uvijek nije dopušteno obnoviti? 

»Poručujem mjerodavnim ustanovama u gradovima, županijama i Federaciji da nam pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije«, ističe fra Andrija Nikić. 

NEKOLIKO PRIMJERA GRADNJE NA CRKVAMA: Kad su u pitanju džamije izgrađene na temeljima crkava, u Mostaru se spominje još nekoliko primjera. Tako za Karađozbegovu džamiju, najveću u Mostaru, pravoslavni pisani izvori tvrde da je to nekad bila pravoslavna crkva svetog Mihovila, dok katolički izvori samo navode da je Ćejvan-ćehajina džamija sagrađena na temeljima crkve sv. Stjepana, a također i da je postojeća sahat-kula zapravo zvonik crkve sv. Luke. »Pretvaranje crkve u sjevernom logoru u Mostaru nakon Obrambenog rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije, a na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće. Bojim se kako međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove. A što se radi na Cipru nije daleka prošlost. Tamo je i katedrala pretvorena u džamiju, a kršćanske svetinje se nezaustavivo uništavaju na razne načine«, tvrdi fra Nikić. 

S druge strane, mostarski muftija Seid Smajkić kaže da tvrdnje fratra Nikića nemaju nikakve osnove i da ne doprinose atmosferi pomirenja. »Nikić za svoje izjave nema nikakvih argumenata. Mi ćemo mu poslati knjigu ‘Sumarni popis Sandžaka-Bosna’ u kojoj je naveden popis i objekata, i imovine, i ljudi kada su došli Turci. Taj objekt je star više od 400 godina i mi smo gruntovni vlasnici. Franjevci sada masovno posežu za pričama o izgradnji džamija na lokalitetima nekadašnjih crkava. Mislim da je to nepotrebno, jer to ne doprinosi ničemu«, naglašava mostarski muftija. Službene institucije, ali ni povjesničari nisu se oglasili o ovom pitanju.