Arhiv tekstova

Šest institucija kulture bačkoga Podunavlja s predznakom »hrvatski«: Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo »Mostonga« iz Bača, Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata »Šokadija« iz Sonte, Kulturno umjetničko društvo Hrvata »Bodrog« iz Bačkog Monoštora, Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo »Dukat« Vajska-Bođani, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega, Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo »Matoš« iz Plavne, te Udruga građana »Urbani Šokci« iz Sombora zajedničkim projektom »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688 – 2008« prošle su godine obilježile 320 – tu obljetnicu doseljavanja skupine od oko 3.000 Hrvata-Šokaca iz Soli, današnja Tuzla, u Bač. 

POVIJEST: Mnoge skupine migranata u to vrijeme predvodili su franjevci Bosne Srebrene, pa su tako 1688. godine fratri iz samostana Gradovrh ovu skupinu doveli u bački samostan, noseći pred sobom sliku Gospe Radosne, koja se i danas čuva u holu samostana u Baču. Ovaj samostan sve do 1705. godine nazivan je Gradovrškim. U bačkom Podunavlju puk je imao dobre uvjete za biološki opstanak, tako da njegovi potomci i danas žive na prostorima od Bačkog Brega do Plavne. Po današnjoj klasifikaciji povjesničara ova etnička grupacija svrstana je u kategoriju starijega hrvatskoga iseljeništva. Pojam »starije hrvatsko iseljeništvo« odnosi se na hrvatske nacionalne zajednice koje su s hrvatskih etničkih prostora migrirale u razdoblju od 12. do početka 18. stoljeća, a danas se na prostorima svojih domicilnih država smatraju  autohtonim manjinskim hrvatskim zajednicama. Šokci govore štokavsko ikavskim narječjem, za razliku od Bunjevaca služe se starijom akcentuacijom, nastalom prije 15. stoljeća, a raširenom po cijelom hrvatskom govornom području. 

Danas, 320 godina po dolasku na prostore Podunavlja, potomci ovih migranata dio su hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Kroz svoje kulturno-prosvjetne institucije s hrvatskim predznakom čuvaju bogatu kulturološku baštinu i tradicije predaka, a s puno uspjeha svoj identitet iskazuju kroz njegovanje već spomenute ikavice stare  akcentuacije. Pored starogovora kroz rad dramskih, literarnih i recitatorskih odjela njeguju i hrvatski književni jezik. 

REALIZACIJA PROJEKTA: Realizacija projekta »Tragovi Šokaca...« počela je 15. svibnja u Osijeku okruglim stolom na temu »Ugledni Šokci i Bunjevci«, te u Sarajevu 30. i 31. svibnja i 1. lipnja okruglim stolom na temu »Muka Isusova u pobožnostima i običajima Šokaca u Bačkom Monoštoru«. Prva središnja manifestacija održana je u Tuzli 31. svibnja i 1. lipnja, a potom je u Osijeku u prostorijama »Šokačke grane« 11. lipnja održana književna večer »Baču u čast«, u Sonti 28. lipnja susret pučkih pjesnika hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini »Lira naiva«, u Bačkom Monoštoru 5. srpnja III. festival marijanskog pučkog pjevanja. Zajedničkom koreografijom »Pjesme i igre Šokaca bačkog Podunavlja«, koju je osmislila članica »Šokadije« Ljiljana Tadijan, udruge obuhvaćene projektom sudjelovale su 6. srpnja na ovogodišnjim »Đakovačkim vezovima«.  Uslijedili su »Mikini dani« u Bačkom Bregu 17. kolovoza, etno – izložba i kulturno umjetnički program u Plavni 19. srpnja, »Plavi Dunav prigrlio Savu« u Vajski 23. kolovoza, »Susret Šokadije« u Baču 29. kolovoza, književna večer »O jeziku šokačkomu« u Somboru 27. rujna, druga središnja manifestacija u Baču 4. i 5. listopada, »Zavitni dan« u Bačkom Monoštoru 12. listopada, »Šokačko veče« u Sonti 22. studenoga i na koncu »Adventski koncert« 5. prosinca u Vukovaru. Sve pobrojane manifestacije održane su pod logom projekta »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688 – 2008«, a izrodile su i himnu udruga podunavskih Šokaca, autorsku pjesmu članice KPZH »Šokadija« iz Sonte Božane Vidaković »Šokadija«. Generalni pokrovitelj cjelokupne manifestacije bilo je Hrvatsko nacionalno vijeće, supokrovitelji Generalni konzulat RH u Subotici, Tajništvo za upravu, propise i nacionalne manjine AP Vojvodine, Hrvatska matica iseljenika, a medijski pokrovitelj NIU »Hrvatska riječ«. 

Nakon završetka manifestacije stječe se dojam kako od strane generalnog pokrovitelja nije pokazana volja za dizanje projekta na razinu koju zaslužuje. Kako inače objasniti neprisustvovanje predstavnika HNV-a na središnjim proslavama u Tuzli i Baču? Naime, od svih pobrojanih manifestacija u sklopu projekta, predsjednik HNV-a nazočio je samo dvjema: »Zavitnom danu« u Bačkom Monoštoru i »Šokačkoj večeri« u Sonti.  

U vrijeme dubokih podjela i evidentne krize unutar hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini ovih sedam udruga Hrvata-Šokaca pokazalo je koliko je prijeko potreban upravo ovakav vid međusobne suradnje. Samo ujedinjen i složan hrvatski puk na ovim prostorima uspjet će sačuvati svoj identitet, samo ujedinjen i  složan uspjet će bogatu tradiciju predaka sačuvati za potomke. Stoga je na posljednjoj sjednici Organizacijskog odbora »Tragova Šokaca« dogovoreno da se šokačke udruge 2009. godine okupe oko novog zajedničkog projekta.