Ove se godine obilježava 300 godina od rođenja Ruđera Boškovića (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.). Tim povodom ogranak Matice hrvatske u Subotici je u suradnji s Gradskom knjižnicom prošloga petka organizirao predavanje o ličnosti i djelu velikoga hrvatskog znanstvenika i filozofa. 

Predavanje pod nazivom »Ruđer Bošković – izazov i današnjoj suvremenosti« održao je prof. dr. Stipe Kutleša iz Zagreba. Govoreći o Boškovićevoj naklonjenosti različitim područjima – od fizike, matematike, astronomije do filozofije, Kutleša je naglasio kako su saznanja toga znanstvenika preteče nekih novijih teorija – poput teorije relativnosti ili teorije kvarkova. 

»Do ideja koje su danas najaktualnije u znanosti Bošković je davno došao, dakako na sasvim drugačiji način i bez ikakvih pomagala i pokusa, koja u to doba nisu bila na raspolaganju. Stvorio je spekulativno-filozofsku teoriju iz koje je izveo i danas aktualne zaključke i zato se u današnje vrijeme više cijeni nego u svoje doba«, kazao je Kutleša dodavši, kako su ove teorije u to vrijeme bile kritizirane i neprihvaćane. 

Prof. Stipe Kutleša se osvrnuo i na pitanje nacionalne pripadnosti Ruđera Boškovića kojega svojataju Hrvati i Srbi, ali i Talijani i Francuzi. Kutleša ističe kako postoje dokazi koji govore o Boškovićevoj pripadnosti hrvatskome narodu.

»Postoji dokument u kojem se navodi da je Bošković, izjašnjavajući se o jeziku kojim govori, rekao da je to ‚lingua croatica‘. U to vrijeme opće prihvaćeno je bilo da je jezik dubrovačkog kraja bio ilirski. Iz raspoloživih dokumenata vidi se da Ruđer Bošković nikada sebe nije dovodio u relaciju sa srpskim narodom«, kaže Kutleša.

Osim znanošću i filozofijom Ruđer Bošković se bavio i diplomacijom, poezijom i prozom, ali je bio i svećenik isusovačkog reda.