Arhiv tekstova

Na ulazu u Bačke Vinograde iz smjera Subotice, s obiju strana puta, nalazi se zemlja na kojoj se napasaju ovce s obližnje farme obitelji Gabrić. Idilična slika pred zalazak sunca – diljem pašnjaka na stotine ovaca i janjadi, pastir i pas čuvar. Ulazimo na farmu smještenu u specijalnom rezervatu prirode Ludaško jezero, nedirnutog kemijskim sredstvima, na čijem prostoru je Miroslav Gabrić našao rješenje za uzgoj ovaca organskim načinom. U stočarstvu je ovo iskorak u odnosu na uobičajenu klasičnu proizvodnju, tj. farma je među prvima na ovom području u tzv. prijelaznom razdoblju (trogodišnjem) do stjecanja certifikata o zaokruženom prirodnom ciklusu uzgoja ovaca.

Farma ovaca je dio obiteljskoga gospodarstva u vlasništvu mladih ljudi – Miroslava Gabrića, supruge Ksenije i brata Dragana, koju razvijaju od 2008. godine kao »plod mašte i želje od malena, izrasle iz ljubavi prema životinjama. Kada smo se prije četiri godine vratili iz Austrije, kupili smo farmu«, u najkraćem Miroslav odgovara na pitanje o opredjeljenju za bavljenje stočarstvom, s obzirom da nije u pitanju obiteljska tradicija, jer se roditelji nisu bavili poljoprivredom već drugim profesijama.

Nezadovoljstvo odnosom države

 

Osim u stado ovaca i njegovo proširenje, Gabrići su ulagali u zemlju, vlastitu i zakupljenu, ispunjavajući propisane uvjete o zaokruženju cjelovitoga ciklusa u organskoj proizvodnji. Naime, objašnjava tvorac farme Miroslav Gabrić, za ispunjenje tih uvjeta neophodno je za uzgoj 140 ovaca imati najmanje 10 hektara pašnjaka u »čistoj zoni«, za ispašu stada, i još toliko zemlje da bi se u organskoj proizvodnji osigurala hrana za ovce. Pokraj toga što ovce pasu na zdravoj površini, neophodno je da se i djetelina za njih odgaja na isti način, a Gabrići drže tisuću ovaca. Stoga je za potrebe farme ove godine u organskoj proizvodnji zasijana lucerna na zemljištu zakupljenom pokraj jezera Treset, koje deset godina nije rabljeno, te u tom razdoblju niti kemijski tretirano, čime ispunjava uvjete za proizvodnju adekvatne bio-hrane za farmu. »U organskom stočarstvu i hrana mora potjecati iz bio-proizvodnje. Ispašom ovaca na 100 hektara pašnjaka i proizvodnjom hrane za ovce na još 100 hektara zemljišta zaokružili smo cijeli proces organskog uzgoja ovaca«, naglašava sugovornik. Vlasnici ove velike farme razočarani su što nisu dobili subvenciju na koju su računali ulažući novac u obimnu pripremu zemljišta i odgovarajuće organsko sjeme. Međutim, nisu ga dobili iz formalnih razloga, jer je uredbom propisano subvencioniranje proizvođača koji od datuma objavljivanja ovog propisa zakupe zemlju na tri godine, a zakup Gabrićevih je već tekao. »Bilo je zapušteno zemljište, deset godina nitko ništa nije radio. Kada sam ga preuzeo, doveo sam to u red, zasadio lucernu s obećanjem od Ministarstva poljoprivrede o subvenciji od 350 eura po hektaru u organskoj proizvodnji. Uložili smo 50.000 eura, samo za sjeme organske lucerne platili smo 20.000 eura, a dobili smo nulu, jer se uredba odnosila samo na one koji će tek sklopiti ugovore na tri godine, a naš je već tekao.«

 

Propisi mnogo strožiji nego u konvencionalnoj proizvodnji

 

O uzgoju ovaca na farmi u Bačkim Vinogradima neposredno brinu dvije mlade stručnjakinje, poljoprivredne tehničarke Tanja Belada i Dragana Ljutica, s višegodišnjim iskustvom u ovčarstvu stjecanim na farmi u Lovćencu. Radi svoje profesionalne ljubavi, svaki dan prijeđu 70 kilometara samo u jednom pravcu, od kuće do farme Gabrićevih na kojoj sada rade. Za organsko stočarstvo, tj. za brigu o ovoj farmi, dodatno su se educirale. One su praktički stigle za dijelom svoga stada koje su nekada odabirale i umatičile. »Sve ovce na farmi imaju pedigre ‘virtemberg’ i umatičene su«, iznose Tanja Belada i Dragana Ljutica važan podatak o podrijetlu i potvrdi kvalitete predaka grla u stadu.

»Konvencionalna i organska proizvodnja razlikuju se po uvjetima u kojima se uzima ili odgaja hrana za ovce, ali i u liječenju. Nema uporabe antibiotika, osim u iznimnim situacijama i pod određenim uvjetima. Zakon propisuje liječenje homeopatijom i stvaranjem imuniteta životinje, sve prirodnim preparatima«.

Propisi u organskoj proizvodnji mnogo su strožiji od onih u konvencionalnoj i neophodno je ispuniti mnoštvo kriterija u procesu kontrole. Zbog čega se Miroslav Gabrić opredijelio za ovaj (teži) oblik stočarstva? »Veća je isplativnost na europskom tržištu u plasmanu bio-hrane. No, mi još nemamo količine za izvoz. Moramo imati stado od 5.000 ovaca kako bih tek krenuo na takvo tržište, a moj cilj je 10.000 grla. Ova je farma zalog za budućnost, nešto u čemu tek treba postupno stići do cilja«.