Arhiv tekstova

Svaka križaljka je novi izazov

Uz ljubav prema moru stalno me je privlačila i ideja o izdavanju vlastitih novina, pa kad je to postalo moguće kod nas, 1990. godine, novac zarađen navigavanjem ulažem u poduzetništvo, osnivam izdavačko poduzeće i pokrećem nekoliko novina. Od tih nekoliko novina najpoznatija je enigmatska revija »Izazov«, koja je, dok je izlazila, bila jedna od vodećih enigmatskih tiskovina u Hrvatskoj, kaže u razgovoru za »Hrvatsku riječ« Ivica Šubat, autor križaljki.
HR: Kako biste se predstavili rješavačima svojih križaljki?
    Rođen sam u Rijeci 26.7.1961., a živim i radim u Crikvenici. Po zanimanju sam pomorac i to kapetan duge plovidbe, međutim, od 1990. g. nisam na brodu, već se bavim »kopnenim poslovima«. Do 1990. g. plovio sam na brodovima norveških i američkih kompanija tako da sam oplovio skoro cijeli svijet, od Kine i Japana, Indonezije, Indije do Afrike i Amerike. Najveći dio pomorskog staža proveo sam na Karibima, ploveći Djevičanskim otocima od Puerto Rica do Guadeloupe i to više od tri godine.
Uz »Izazov«, koji sad više ne izlazi, pokrećem i »Primorske novine«, te surađujem s više drugih izdavačkih poduzeća, a uz to sam i direktor nove gradske sportske dvorane u Crikvenici.
HR: Otkud zanimanje za enigmatiku?
    Križaljke sam počeo rješavati praktički kad sam naučio pisati, a kako je moja mama bila pasionirana rješavačica križaljki, uz nju sam i ja ušao u »svijet enigmatike«.
Prvu križaljku, zapravo onu koja je objav-ljena u novinama, sastavio sam već u 6. razredu osnovne škole i to pod satom povijesti. Naime tadašnji »Vikend« je imao rubriku za sastavljače i ja sam na njihov lik iz novina sastavio križaljku, koju su oni vrlo brzo i objavili, uz navođenje mojeg imena i pune adrese. To je meni puno značilo, tako da sam se još više zagrijao za enigmatiku i nastavio sastavljanje za gotove sve enigmatske listove koji su izlazili u bivšoj Jugoslaviji. Kako sam osamdesetih počeo ploviti, a u to vrijeme nije bilo satelitske TV, kompjutera i sl., na brodu sam imao puno vremena za enigmatiku tako da sam tada puno sastavljao. Primjerice, navigacija od Venecije do Šangaja traje 24 dana bez pristajanja na kopno, pa tada čovjek ima dosta vremena za različite aktivnosti …
HR: Što je najteže prilikom sastavljanja i kreiranja jedne križaljke?
    Pa meni ništa nije teško, jer mi je sas-tavljanje križaljki zabava i ne predstavlja mi problem. Međutim, premda sam dosad objavio više od deset tisuća križaljki, ipak u podsvijesti postoji bojazan – hoću li uspjeti sastaviti i ovu križaljku koju upravo radim.
    Uz to nikad ne završavam križaljku »pošto-poto«, već nastojim izvući kombinaciju koju držim najprikladnijom, a to često nije lako.
HR: S kojim ste sve novinama surađivali u vašoj enigmatskoj karijeri?
    Trenutno najviše radim za »Jutarnji list« i neke druge manje revije, a kako će vrlo vjerojatno uskoro i »Izazov« nastaviti s izlaženjem, pripremam nešto i za vlastita izdanja.
HR: Bavite li se još nekom granom enigmatike?
    Okušao sam se u sastavljanju svih vrsta zagonetki, međutim, križaljka mi je bez sumnje najdraža. Ne zovu je uzalud »kraljicom zagonetaka« i bez obzira koliko da ih napravite, svaka iduća je novi izazov.
HR: S kojim se sve »oruđem« koristite u izradi i sastavljanju »slovnih mozgalica«?
    Kod sastavljanja križaljki ne koristim nikakva pomagala, sve što mi treba su prazna mreža, olovka i gumica. Tako sam navikao na brodu gdje i nisam imao dostupnu literaturu, a to mi sad uvelike olakšava posao. Tako najviše volim sastavljati na plaži i u tom ambijentu sam »najproduktivniji«. Kad me netko pita što radim, kažem da je to uglavnom u ležećem položaju, da u poslu uvijek koristim gumicu i da pritom najčešće oblikujem talijanke i skandinavke, ljudi svašta pomisle. Ipak ubrzo shvate o čemu je riječ, pa ih to još više zainteresira. Kod sastavljanja dakle ne rabim priručnike, međutim, kod opisivanja pojmova koristim sve moguće enciklopedije, rječnike i slična izdanja, a u zadnje mi vrijeme dosta pomaže i Internet.
HR: Koje križaljke osobno najviše volite?
    Gotovo sve križaljke se jednako sastavljaju, pa ih stoga i jednako volim. Ako nešto posebno treba izdvojiti, to je sastavljanje prstenastih križaljki koje zahtijeva puno više truda negoli sastavljanje običnih križaljki i to je ono što se radi za »svoj gušt«.
HR: Postoji li neka gradacija u težini izrade?
    O sastavljanju križaljki su izdane i knjige, a naš poznati teoretičar enigmatike Slavko Peleh je u knjizi »Kako sastaviti dobru križaljku« još prije tridesetak godina postavio okvire u kojima se kreće sastavljanje križaljki. Možda će Vam zvučati neobično, ali dobra je križaljka ona koja je relativno lako rješiva, jer treba poslagati pojmove koji su općepoznati i ne treba ih »čupati« iz različitih priručnika … Naravno, pritom takve križaljke trebaju imati zadovoljavajuću prosječnu dužinu riječi, odgovarajući broj uvrštenih crnih polja, pravilan gramatički izričaj, bjeline, razvedenost, aktualnost i još puno toga što mi sastavljači križaljaka nastojimo zadovoljiti.
HR: Neki praktičan savjet budućim sastavljačima križaljki.
    Treba puno rješavati križaljke i onda nastojati sastaviti križaljku na neki od standardnih likova iz enigmatskih časopisa. Pritom, ako se odlučite ponuditi je nekoj redakciji za objavljivanje, valja poslušati savjet enigmatskih urednika, jer oni ipak najbolje znaju kako usmjeriti početnika. I, naravno, u svemu imati puno strpljenja i volje za usvajanjem novih saznanja. Na kraju, što je moj osobni recept, ne dozvoliti da Vam prođe ijedan dan, a da barem jedan sat niste u rukama imali neku knjigu, jer u knjigama su zapisana sva znanja.