Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Povijesni »vremenski« incident

Siječanj je, vele mnogi, najduži mjesec u godini premda on nema više dana od ožujka, svibnja, srpnja, kolovoza, listopada ili prosinca. Međutim, svi znamo da ga treba preživjeti. Financijski, dakako. Sreća je što nakon njega stiže veljača, koja ove godine i nije tako kratka.
    Podrijetlo riječi veljača nije razjašnjeno no može se pretpostaviti da se u njoj krije korijen riječi veliki, dani u njoj postaju duži. Postoji tumačenje da je veljača skraćenica od dvije riječi, veliki siječanj, a neki pak misle da je u njenom imenu sadržan glagol koji označava tjeranje mačaka veljati se. No, današnje se mačke tjeraju cijele godina pa se, ako je zadnja hipoteza istinita, ime veljače odnosi na povijest mačaka.
CEZAR I OKTAVIJAN-TIMAČI: Kljaštrenje veljače otpočeo je Gaj Julije Cezar reformom kalendara. Kako bi izbjegao zlu sudbinu martovskih ida (petog i trinaestoga ili petnaestoga dana u mjesecu), koju je nagovijestila neka gatalica, Cezar je ukinuo ide; svejedno je druga martovska ida Cezaru došla glave. Mjesec u kojem je rođen, srpanj, po njemu je dobio ime julij. No, kada je umro Oktavijan, Cezarov nećak i nasljednik, zvani August, mjesec u kojem je rođen nazvan je po njemu. A veljača, koja je kao i ostali mjeseci imala 30 dana, ostala je bez dva dana.
PUČKA METEOROLOGIJA: Pučka se meteorologija oslanja na svece Katoličke crkve, koji su orijentiri i predskazatelji meteorološke situacije. Drugoga se veljače slavi Svijećnica, 3. je blagdan svetoga Blaža, ili kako ga Dubrovčani i Kotorani zovu, svetoga Vlaha, a 5. se slavi sveta Agata, kako to Srijemci kažu, snijegom bogata. Prikazanje Gospodinovo ili blagdan Očišćenja djevice Marije, četrdeseti je dan od Kristova rođenja i približno je, u našem podneblju, u središtu zime. Lijep i sunčan dan na taj blagdan nagovještaj je duge zime. Bunjevci, koji su koncem 17. stoljeća za svoj dom odabrali Liku i Gorski kotar pričaju da toga dana izlazi medvjed iz brloga te se u njega vraća ako je lijep dan. Prognostički korektivi su i vremenske situacije na svetu Kristinu i svetu Agatu.
    Meteorolozi se najviše pouzdaju u svetoga Matiju. Kažu, 24. veljače svaka ptica propjeva. Sveti je Matija za Mitrovčane i druge Srijemce oslonjene na Savu, i ledolomac i ledotvorac. Govore, sveti Matija led razbija, a ako ga nema, on ga sprema. Matejevo bez smrzavanja nagovještaj je hladnoga razdoblja.
    I sveci znaju iznevjeriti, no prognozeri ne odustaju. Za Dalmatince je veljača gora od Turčina. Bolje je, nastavljaju, u veljači gladna vuka gledati nego rataru u polju djelati. Ako veljača muhe izmami, ožujak ih podavi. Ako velja ne veljuje, onda marač (ožujak) oplakuje. Ako te zima ustima ne ujede, onda te repom ošine.
U ZNAKU VODENJAKA I RIBE: Veljača je mjesec akvarijusa, vodenih znakova. Do 19. vlada vodenjak, a na njega se nastavlja vladavina riba. Vodenjaci su vidoviti, oštroumni, skloni humanizmu i čovjekoljublju, dok su ribe, pišu astrolozi, spremne čekati duhovnu ljubav i ne prihvaćaju mrvice. Vodenjaci obožavaju putovanja, prijatelje i znanost. Izrazito su neposlušni, negiraju bilo kakve autoritete, no ni ribe nisu bolje – bježe od obveza, nestalne su i ne mogu se oduprijeti moći novca.
    Vezu između mjesta i datuma rođenja s jedne strane te karaktera osobe s druge strane tražili su još mezopotamski narodi. Valja provjeriti to mišljenje, ali mišljenje Thomasa Alve Edisona, američkoga izumitelja, koji je tvrdio da se genijalnost sastoji od jedan posto nadahnuća i 99 posto znoja. U znaku vodenjaka rođeni su: Stradivari, talijanski graditelj violina, John Ford, američki glumac zavodničkoga pogleda i brčića poznat po filmu »Prohujalo s vihorom«, dobitnik četiri Oskara, te Vanja Drach. Svi su rođeni prvoga veljače. Drugoga dana veljače rođeni su James Joyse, pisac Ulixa, koji je neko vrijeme živio u Puli, te Alfred Brehm, njemački zoolog. Trećega veljače rođeni su Franjo Komarica, banjalučki biskup, Jurica Pađen, hrvatski roker, te Jacob Ludwig Felix Mendelson, kompozitor.
    Četvrtog veljače rođen je Josip Juraj Strossmayer, koji je neko vrijeme bio kapelan u Petrovaradinu.
    Petoga veljače rođeni su nobelovci Robert Hofstadter (pronašao je protone i neutrone) i Hodkin (dokazao je postojanje dendrita) te škotski veterinar John Boyd Dunlop. Dunlop je na tricikl svoga sina 1888. godine stavio napuhane gumene zračnice obložene platnom, čime je stvorio osnovicu pneumatskih guma koje se danas koriste na biciklima, automobilima i inim motornim vozilima. Petoga veljače rođen je i Zlatko Kramarić.
    Šestoga dana u veljači rođen je Ronald Regan, holiwoodski glumac i nekadašnji predsjednik SAD-a. Istoga dana 1912. godine rođena je Eva Braun, fotografska pomoćnica. U 24. godini života srela je već vremešnoga Adolfa Hitlera i devet mu godina bila ljubavnica.
    Sedmoga veljače rođen je za sada jedini hrvatski oskarovac Dušan Vukotić, a istoga su dana rođeni i znameniti psihijatar Alfred Adler te Charles Dickens.
    Devetoga veljače rođen je Moses Gernish Farmer, američki istraživač i pronalazač koji je svoju kuću osvijetlio žaruljama dvadeset godina prije nego što je žarulju izumio Thomas Alva Edison, koji je rođen 11. veljače. Između te dvojice američkih genijalaca, tj. 10. veljače, rođeni su njemački književnik Bertolt Brecht, američki olimpijac Mark Spitz, Požežanin Matko Peić te Branko Lustig, američki producent i višestruki oskarovac rođen u Hrvatskoj.     Desetoga veljače umro je kardinal Alojzije Stepinac.
    Dvanaestoga veljače rođen je Abraham Lincoln, 16. predsjednik SAD-a. Njegovog su djeda ubili Indijanci, no Abracham je govorio da ga ne zanima tko je bio njegov djed, već da je više zabrinut što će biti njegov unuk. Četrnaestoga veljače rođeni su Miljenko Smoje, Josipa Lisac te Relja Bašić, hrvatski glumac koji je do sada glumio u više od 130 filmova.
    Galileo Galilej rođen je 15. veljače. Vatreno se zalagao za prihvaćanje heliocentričnoga sustava. Debeljuškast, riđokos, okorjeli neženja (koji je imao mnoštvo izvanbračne djece) na katedri fizike u Padovi naslijedio je Hrvata Marka Antuna de Dominisa;
    U drugoj polovici veljače, na zalasku vladavine aktivnoga zračnoga vodenjaka rođeni su Aleksandar Petrović (16. veljače), Silvije Strahimir Kranjčević (17. veljače) te 18. veljače Boško Petrović, Miloš Forman, Ernst Mach i Alessandro Volta.
VELJAČKE RIBE: Prvoga dana vladavine riba, 19. veljače, rođeni su Jura Stublić, Petar Šimunović, čija je knjiga o podrijetlu hrvatskih prezimena mnoge zbunila, ali im i otvorila oči, te poljski teolog i fizičar Nikola Kopernik.
    Dvadesetdrugoga veljače 1732. godine rođen je prvi predsjednik SAD-a George Washington. Dvadesetdrugoga veljače rođen je i Ranko Marinković, hrvatski književnik.
    Dvadesettrećega veljače 1440. godine rođen je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, 1685. godine rođen je George Friedrich Hndl, a istoga datuma i češki režiser Jirí Menzel te njemački filozof Karl Jaspers.
    Na dan 24. veljače rođeni su: najsjajniji vladar dinastije Habsburg Karlo V. (1500. godine) čijeg su brata Ferdinanda Hrvati 1527. godine izabrali za svoga kralja i papa Klement VIII. Dvadesetčetvrtoga veljače rođen je Ivica Račan. Dvadesetpetoga veljače 1943. godine rođen je liverooplski čupavac George Harison.
    Sljedećeg datuma rođeni su Victor Hugo i Buffalo Bill, a 27. veljače svijet je ugledala djevojčica s najljepšim ljubičastim očima, Elizabeth Taylor. Zadnjega dana veljače rođeni je Reaumor, čija se temperaturna ljestvica koristi najviše, uz Celzijusovu, dakako. Nije gotovo kada ljudi misle da je gotovo, naravno. I 29. veljače rođen je Gioacchino Rossini, autor nekoliko opera, među njima i Seviljskoga brijača.   

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay