Arhiv tekstova

Osobna karta šokačkih Hrvata još uvijek nije temeljito izučena i napisana, a povijesni izvori obavijeni su mnogim nepoznanicama. Uopćene konstatacije, poput »Šokci su integralni dio hrvatstva, nastanjen prvobitno u Bosni«, na današnjem stupnju razvoja povijesne znanosti ne mogu nas zadovoljiti i ne može se bez rezerve prihvatiti predstavljanje šokačke populacije u kontekstu istrošene dogme o seobi Slavena. 

Po povjesničarima, šokački Hrvati potječu s prostora franjevačke provincije Bosne Srebrene. Po njihovim procjenama u drugom valu migracija, u vrijeme Velikoga bečkoga rata koncem 17. i početkom 18. stoljeća, na prostore Slavonije, Srijema, Bačke, Banata i Baranje doselilo se između 100 i 200 tisuća šokačkih Hrvata. Pojam »starije hrvatsko iseljeništvo« odnosi se na hrvatske zajednice koje su s hrvatskih etničkih prostora migrirale u razdoblju od 12. do početka 18. stoljeća, a danas se na prostorima doseljenja smatraju autohtonim manjinskim hrvatskim zajednicama. Jedna, izuzetno bitna identitetska odrednica šokačkih Hrvata je njihov pučki govor. Govore štokavsko-ikavskim narječjem starije akcentuacije raširene po cijelom hrvatskom govornom području. 

 

Propali pokušaj

 

Pokušaji stvaranja posebne nacionalne zajednice pod nazivom Šokci na prostorima bačkog Podunavlja nisu proizvod ovoga režima. Bilježeni su i u vrijeme ugarske dominacije, pa i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a u pojedinim razdobljima socijalističkog režima nije bilo najpoželjnije zvati se Hrvat na ovim prostorima. 

Danas, u godini novog popisa stanovništva, ponovno su aktualni neizravni pritisci na pripadnike hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji da se, umjesto kao Hrvati, izjasne kao Šokci ili Bunjevci, čime se ova dva naziva tretiraju kao nacionalna odrednica. Ovakvo imenovanje pripadnika hrvatskog stanovništva Bačke i Srijema obična je, ali nimalo naivna podvala, koja izravno upućuje na to da Šokci i Bunjevci nisu isto što i Hrvati. Hrvatsko nacionalno vijeće započelo je ovih dana kampanju pod sloganom Izjasni se hrabro! Pripadnike hrvatske nacionalno-manjinske zajednice u Srbiji očekuje izjašnjavanje na popisu koje može imati dalekosežne posljedice za njezinu opstojnost na ovim prostorima. Slogan je već izazvao različite reakcije, od oduševljenja, preko otvorene odbojnosti, do ravnodušnosti. Hrvati koji stoljećima žive na ovim prostorima, i koji su svjesni svoje nacionalne pripadnosti, izjašnjavanjem i na ovom popisu stanovništva mogu potvrditi svoju nacionalnu i vjersku pripadnosti, te materinski jezik. 

 

Apatin

 

Općina Apatin nalazi se na području zapadne Bačke, a svrstana je u grupu srednje velikih pokrajinskih općina. Smještena je neposredno uz lijevu obalu rijeke Dunav. Na sjeveru i sjeveroistoku graniči s teritorijem općine Sombor, a na jugu i jugoistoku s općinom Odžaci. Uz grad Apatin, koji predstavlja administrativni, gospodarski, prosvjetni i kulturni centar, apatinsku općinu tvore još 4 naselja seoskog tipa: Svilojevo, Kupusina, Prigrevica i Sonta. Na području općine žive pripadnici 24 nacionalne skupine: Srbi (61,61 posto), Mađari (11,53 posto), Hrvati (11,47 posto), Rumunji (3,62 posto), Jugoslaveni (2,21posto), Romi (1,59 posto) i ostali (Crnogorci, Makedonci, Muslimani, Albanci, Nijemci, Slovaci i dr.). U Apatinu i Prigrevici većinsko je srpsko stanovništvo, u Sonti hrvatsko, a u Kupusini i Svilojevu mađarsko. Na sjednici održanoj 31. siječnja 2007. godine apatinska općinska Skupština provela je zakonsku odredbu po kojoj je u Kupusini i Sonti hrvatski i mađarski jezik u službenoj uporabi u administraciji i u školama. 

U cilju daljnjeg poboljšanja prava hrvatske zajednice, općinsko glasilo »Novi glas komune« je u br. 6/2009. po prvi put imalo i priloge na hrvatskom jeziku. Do tada je jedini pokušaj izrade glasila na hrvatskom jeziku bio list »Glas Šokadije«, koji je izašao samo jednom u prosincu 2007. godine, a ovaj projekt nije zaživio zbog nedostatka sredstava. 

 

Selo Sonta

 

Selo Sonta prvi put se spominje 1173. godine pod imenom Zond. Nakon Mohačke bitke stara Sonta nestaje. U to se područje doseljavaju šokački Hrvati, koji 9 km istočnije od mjesta stare Sonte grade novo selo. Novo selo je potopio Dunav u poplavama, pa su mještani opet napravili novo selo još 3 km istočnije. U starim ispravama Turskog Carstva, Sonta se spominje kao naselje s 36 obitelji, dok kasnije, 1898. godine broji 4972 stanovnika i 650 kuća. Po popisu iz 2002. godine u Sonti živi 4992 stanovnika, a iznadpolovičnu većinu čine Hrvati s 2966 pripadnika (59,42 posto). Srba je 975 (19,53 posto), Mađara 267 (5,35 posto), Rumunja 211 (4,23 posto), Roma 138 (2,76 posto) i 435 ostalih. Najveći broj stanovnika Sonta je imala po popisu 1961. godine, 6821, a na svakom sljedećem popisu taj se broj smanjivao u pravilu za oko 300 žitelja. Veliko odstupanje zabilježeno je u posljednjem desetljeću XX. stoljeća. Na popisu 1991. Sonta je imala 5990, a na popisu 2002. skoro tisuću manje – 4992 stanovnika. Po teško dostupnim podacima od 1991. do 1998. godine, iz Sonte se iselilo oko 350 obitelji, te oko 200 pojedinaca, poglavito hrvatske, a manjim dijelom i mađarske nacionalnosti. Uz ova iseljavanja pripadnika hrvatske i mađarske populacije zabilježeno je i doseljavanje većeg broja izbjeglica – Srba iz Hrvatske, što je bitno izmijenilo nacionalnu i vjersku strukturu sela. 

Prestankom rata nisu prestala i iseljavanja. I danas smo svjedoci odlazaka sonćanske mladosti. Ovoga puta, međutim, do iseljavanja ne dolazi zbog ratnih događanja i strahova kao što je to bilo devedesetih godina. Danas nema više izrazitih pritisaka, nema opasnosti od dolaska pozivara za pričuvu, nema straha da će netko u tvoju kuću ući kao u svoju. 

Najveći problem danas predstavlja neuposlenost. Pripadnici mlađeg dijela populacije traže bilo koji izlaz i u velikom broju ga nalaze u odlasku na sezonske poslove u matičnu državu. Većina od njih u razgovoru otkriva kako planira tamo i ostati zauvijek. 

U OŠ »Ivan Goran Kovačić« u Sonti ovogodišnji maturanti su zatvorili krug od osam godina izučavanja izbornog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. 

Predstojeći popis ozbiljna je prilika pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice u općini Apatin da ignoriraju savjete pojedinih »dobronamjernika« da naziv Šokac ili šokački Hrvat upišu kao nacionalnu odrednicu i da se izjasne kao Hrvati, jer će samo tako i biti upisani pod tu rubriku kako bi se i dobila prava slika o brojčanom stanju hrvatske zajednice.