Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ju­bi­lar­no »Ve­li­ko pre­lo«

Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo« i ove godine organizira tradicionalnu manifestaciju »eliko prelo, koje će bit održano 31. siječnja u Subotici u velikoj dvorani Centra. Ove godine navršava se 125 godina od održavanja prvog »Velikog prela«.
    Kulturna manifestacija Veliko prelo nastala je iz narodnog običaja bunjevačkih Hrvata. Prema riječima Josipa Horvata, predsjednika organizacionog odbora ovogodišnjeg jubilarnog Velikog prela možemo razlikovati tri vida ovoga narodnog običaja.
NEKADAŠNJA PRELA: »U pokladno vrijeme, za vrijeme dugih zimskih noći udate žene prele su i pripremale predivo za tkanje, jer sve se nekada u kući radilo i završavalo. Žene iz susjedstva okupile bi se u jednoj kući i uz rad bi se pjevalo, dok bi se muževi u drugoj sobi kartali. Tako je isto bilo i na salašima. Drugi vid nekadašnjih prela odvijao se tako što bi jedna porodica pozvala neudane djevojke iz drugih kuća da dođu na druženje s njihovim kćerima u petak ili subotu navečer, a za to bi ‘slučajno’ saznali i momci, te je tako taj skup bio prilika za upoznavanje. Obično bi se tu ‘zatekla’ frula ili tambura i uz pjesmu i razgovor ostalo bi se do kasno u noć. Treći vid prela bio je onaj kada bi majka i dida pravili svinjokolju, pa tom prilikom pozovu zetove i sinove koji su otišli sa salaša. Subotom je bila svinjokolja, tako da se na salašu ostajalo i na noć. U nedjelju bi se probalo od onoga što se jučer napravilo na svinjokolju. Spremao se ručak, obavezno čorba od svinjskog mesa, kao i krumpirača. Bio je to svečani nedjeljni objed. Obično bi majka i dida spremili na poklone šešire, šalove i maramice«, kaže Josip Horvat.
    Prvi put je »Veliko prelo« kao kulturnu manifestaciju organizirala »Pučka kasina« 1879. godine i od tada se »Veliko prelo« održavalo svake godine sve do I. svjetskog rata. Na prvom »Velikom prelu« uglazbljena je pjesma Nikole Kujundžića »Na veliko prelo«. Pjesmu je uglazbio Stipan Mukić, a ona je danas poznata pod nazivom »Kolo igra, tamburica svira«. U toku I. svjetskog rata kulturna manifestacija Veliko prelo nije se održavalo, a tradicija je nastavljena 1919. godine, kada se »Prelo« ponovo održava svake godine 2. veljače na ‘Marin dan’ sve do II. svjetskog rata. U poratno vrijeme »Prelo« nije održavano sve do 1970. godine kada se iznova obnavlja ova manifestacija u organizaciji tadašnjeg KUD »Bunjevačko kolo«.
»Te godine Veliko prelo održano je u subotičkoj Hali sportova sa oko šest stotina gostiju, ali je ova manifestacija ubrzo ponovo zamrla, jer je ona po službenim izjavama širila nepoželjna nacionalna osjećanja. Veliko prelo je ponovo održano 1990. godine kada je KUD ‘Bunjevačko kolo’ iznova aktiviralo održavanje jednog od najstarijih običaja bunjevačkih Hrvata, a od 1993. godine kada je društvo preimenovano, Veliko prelo se održava u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra. Sadašnje ‘Prelo’ se održava s malo bogatijim sadržajem, jer se pored natječaja za ‘Preljsku pismu’ održava i izbor ‘Najlipče prelje’, čime se želi pokazati ljepota naše narodne nošnje, kao i ljepota naših djevojaka«, kaže Josip Horvat.
JUBILARNO PRELO: U programu ovogodišnjeg Velikog prela nastupit će Ženski pjevački zbor i folklorni odjel HKC »Bunjevačko kolo«, kao i subotički orkestar »Ravnica« uz solo nastup pjevača Josipa Franciškovića i tamburaški orkestar »Patria« iz Županje, dok će pjesmu »Kolo igra, tamburica svira« otpjevati Antonia Pijuković. Jedna »Preljska pisma« je već uglazbljena. Tekst pjesme je napisao Stipan Bašić Škaraba, a pjesmu je uglazbio Antuš Gabrić. Pjesmu će na »Velikom prelu« otpjevati Josipa Krajninger.
    »Stručni žiri za izbor ‘Preljske pisme’ čine književnik Milovan Miković koji jepredsjednik žirija, kao i književnici Lazar Merković, Vojislav Sekelj, Tomislav Žigmanov i ravnateljica Hrvatske čitaonice iz Subotice Katarina Čeliković. Prve tri pjesme će se recitirati na ‘Prelu’, a organizacioni odbor je predvidio nagrade za autore. Bit će to edicija ‘Nove školske knjige’, kao i knjige subotičkih autora, a Likovni odjel HKC ‘Bunjevačko kolo’ daruje jednu sliku. Nagrade za ‘Nalipču prelju’ i dvije pratilje su po običaju papuče, buketi cvijeća, torte i pokloni iznenađenja, a sve učesnice na izboru za ‘Najlipču prelju’ dobit će ručnike kao spomen na njihovo učešće. U tijeku večeri predviđena je i bogata tombola. Glavni dobitak na tomboli je sedam dana boravka na hrvatskom primorju, a druga nagrada po vrijednosti je kolor televizor. Pored nastupa orkestara i pjevača u program je uvršten i jedan šaljiv igrokaz koji je napisao Aleksandar Malušev, koji će i igrati ulogu uz Anu Sikoru. Po prvi put ove godine na naše ‘Prelo’ dolaze gosti iz Mohača, kao i predstavnici Čitaonice mohačkih Šokaca, a od zvanica bit će prisutni gosti iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Generalnog konzulata Republike Mađarske iz Subotice, kao i predstavnici Subotičke općinske samouprave. Naši gosti će također biti i predstavnici Hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj, Bajske čitaonice, kao i predstavnici kulturno umjetničkih društva, hrvatskih udruga i institucija iz Subotice i okolice. Kao goste očekujemo i predstavnike Matice iseljenika iz Zagreba i Skupštine grada Zagreba«, kaže Josip Horvat o programu i zvanicama ovogodišnjeg prela.
    Izbor za »Najlipču prelju« povjeren je publici tako što se na ulaznici nalazi talon za glasanje, a žiri će samo prebrojat glasove. Na bini će bit postavljena ‘živa slika’ koja će predstavljati nekadašnji izgled sobe na salašu, dok će učesnici ‘žive slike’ bit obučeni u tradicionalne narodne bunjevačke nošnje i ta scena trajat će cijelu večer. Hrvatska radio televizija snimat će »Veliko prelo«. U ekipi HRT-a bit će i Branko Uvodić koji će voditi program zajedno sa subotičankom Željkom Cvijanov. »Veliko prelo« počinje u 19,30 sati, karte staju 1.500 dinara, a mogu se kupiti u prostorijama HKC »Bunjevačko kolo«.

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay