Arhiv tekstova

Najkarakterističniji simptom svih vrsta glavobolja je bol. Općenito, bol nastaje nizom promjena u našem životnom sustavu. Živčani sustav je takav dio organizma koji se sastoji od živčanih kemijskih stanica koje prenose i primaju poruke u obliku električne struje i kemijskih interakcija. 

Upravo uz ove isprepletene mreže naš mozak komunicira s ostalim dijelovima tijela. Kada poruke bola stignu u mozak, dođu do dijela mozga koji se zove talamus i ovdje se razvrstavaju podatci koji se šalju u ostale dijelove mozga. Talamus tumači poruke bola i prosljeđuje ih dalje. Stoga se svijest o tome da nas nešto boli svrstava u složeno iskustvo koje se sastoji iz osjeta, osjećaja i razmišljanja.

ŠTO UZROKUJE GLAVOBO-LJU?: Činjenica je da moždano tkivo ne može boljeti, jer  ne sadržava živce, ali su neke strukture u mozgu  osjetljive na bol. Neke od tih stru­ktura glave su oči, zubi, sinusi, velike krvne žile, ovojnice koje obavijaju  mozak, ovojnice koje prekrivaju kosti  i živci  povezani s lubanjom i kralježničnom moždinom. 

Uzroci mnogih promjena u glavobolji su nejasni, Za migrenu znamo da je povezana s promjenama u razini određenih kemijskih  spojeva u mozgu, tzv. neurotransmitera.  Jedan od tih spojeva je serotonin. Može se  promijeniti i razina endomorfina koji je prirodni  lijek protiv bola. Neki migrenu smatraju i »živčanom olujom«. Za neke glavobolje ne treba prijeći preko genske osnove istih.  Znači, može postojati i  obiteljska sklonost  k nekoj  vrsti glavobolje.

ŠTO UČINITI?: Što učiniti kada dođemo do saznanja da   imamo glavobolju?

Prvo, treba se smiriti i konzultirati liječnika primarne zdravstvene  zaštite. Liječniku treba točno opisati karakter bola koji osjećamo. Je li je to oštar bol, pulzirajući, težak, sijevajući, bockanje, probadanje, glava u obruču, osjećaj pritiska.

Liječniku je potrebno reći imamo li mučninu, nagon na povraćanje ili neke smetnje vida.  Dobro je reći što je do sada  pomagalo i kako je bol do sada rješavan.

Nakon  uzimanja podataka od pacijenta, liječnik će obaviti pregled. On se sastoji u pregledu glave, očiju, ušiju, nosa, kako bi uočio znake ili simptome infekcije ili pak uzroke koji su odgovorni za glavobolju. Može potražiti i određene konzultacije  neurologa, a po potrebi i ostalih specijalista. Potrebna  je laboratorijska obrada koja podrazumijeva pregled krvi i urina, snimanje glave na rentgenu, ako je glavobolji prethodio udarac u  glavu  ili vrat.  Psihološka obrada pacijenta dolazi u obzir kada liječnik posumnja na psihogenu etiologiju glavobolje. Za početak pregleda  postavlja se radna dija­gnoza glavobolje, s tim da će se u idućim danima   i mjesecima moći odrediti vrsta i karakter glavobolje.

Koja je preventivna terapija liječenja  glavobolje?

Smirenje, povlačenje u mirnu i tamnu sobu, dovoljno tečnosti, laka ishrana. Uzeti za početak manje doze lijeka. Voditi dnevnik o glavoboljama, gdje ćemo opisati dan, i vrijeme, pojavu iste kao i simptome. Važno je zabilježiti i koliko je napad glavobolje trajao

Daljnju dijagnostiku  glavobolje (skener glave, magnet glave, EEG, ili Dopler krvnih žila) indicira liječnik specijalist.