Arhiv tekstova

U organizaciji Kulturno informativnog centra, u Zagrebu je u Galeriji Forum, 4. travnja otvorena izložba slika Ivana Balaževića, iz njegove najnovije faze Todos artista desperados. Faza je to započeta prije tri godine, u kojoj je autor uspio ponovno ući u do sada još neistraženo polje drukčijih slikarskih interesa i rezultata, nakon već skoro trideset i pet godina slikarskog rada. Prvi i najuočljiviji razlikovni čimbenik koji dijeli novi od dosadašnjeg načina rada ovog slikara bunjevačkog podrijetla je kolažiranje, od najjednostavnijeg i najelementarnijeg apliciranja jednog, rezanog ili potrganog i oslikanog komada papira na istovrsnu podlogu, sve do recentnih dinamički uznemirenih i snažno pokrenutih površina velikih kompozicija. Nije uvijek i samo riječ o pravocrtnim rubovima površina, već i o segmentima nepravilnih, slikarski tretiranih ploha koje se postavljaju u suodnose. 

Izloženih 16 slika na zagrebačkoj izložbi koja će biti otvorena do 25. travnja, nastavak su procesa vizualnog produbljivanja odnosa na površini, tako da je igra punog i praznog, ispunjenog i ispuštenog, onog ispred i iza, zapravo raskošno obogaćenje Balaževićeva slikarstva. Treba svakako spomenuti kako je registar boja donekle sužen i, u usporedbi sa slikama na početku te faze, snaga kontrasta je zamijenjena umirenim, sedimentiranim tonskim odnosima koji podsjećaju na prijašnja pastelna rješenja.

PRECIZIRANA POZICIJA: Na otvorenju izložbe govorio je član savjeta Galerije Forum i autor likovnog postava Milan Bešlić, naglasivši kako je Ivan Balažević u minulim desetljećima precizirao svoju poziciju na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni, a nju je moguće iščitavati i kroz svestrani umjetnikov interes realiziran u različitim likovnim tehnikama i medijima, i dakako, kroz estetska načela decidirano promicana u autorskoj interpretaciji. »Taj se svestrani interes Ivana Balaževića prepoznaje i u suradnji u kazalištu potpisujući brojne scenografije, a jednako tako u višegodišnjem i kontinuiranom radu u grafičkom dizajnu te u plodnoj suradnji u revijama, novinama i časopisima u kojima je radio kao ilustrator. Dakle, u različitim likovnim tehnikama ostvario je zanimljivo i raznovrsno djelo koje je pregledno i kritički interpretirano u monografskoj knjizi potvrđujući se upravo i u tim heterogenim značajkama«, rekao je Milan Bešlić i dodao kako se u slikarstvu Balaževića najsugestivnije prepoznaje njegova autorska individualnost. 

DINAMIČNA STRUKTURA: »Na velikoj površini platna, najčešće triptisima i diptisima Balažević koncipira ritmički dinamičnu strukturu u kojoj će naročito doći do izražaja njegova sposobnost asimilacije različitih tehnika i materijala. Gradeći kompoziciju i na iskustvu estetike gestualnog, autor, također, znalački rabi i druge likovne izričaje, pogotovo one u tradiciji lirske apstrakcije ne sustežući se, gdjekad, smionije i otvorenije, a drugi puta decent-nije ili tek asocijativno tangirati i figuralnu formu prožimajući i produbljujući svoj heterogeni izraz upravo i tom sastavnicom«, zaključio je Milan Bešlić. 

Četvrtu samostalnu izložbu Ivana Balaževića u Zagrebu otvorio je gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković, rekavši kako mu je posebna čast otvoriti izložbu svoga sugrađanina u glavnom gradu Hrvatske, autora koji je svojim djelima Novi Vinodolski upisao u središte hrvatskog likovnog stvaralaštva.