Arhiv tekstova

Svijet mora tražiti odgovore na probleme u svezi nedovoljnog rađanja djece imajući u vidu posljedice koje se odnose na mnoge narode. Uzroci su razni, a u razvijenim društvima među uzroke spadaju: emancipacija, individualizam, hedonizam, nuklearna obitelj, materijalistička svijest i potrošački mentalitet, izmijenjen položaj žene i djece, liberalan zakon o abortusu  itd. 

U društvima u tranziciji problem je  još složeniji jer su sve veće raz-like između potreba obitelji i mogućnosti društva. Imajući u vidu da je rađanje prije svega slobodan izbor, svi aspekti problema nedovoljnog rađanja ukazuju na složeno pitanje populacijske politike određene zemlje. 

EUROPSKA   ISKUSTVA: Ne-dovoljno rađanje djece je  fenomen koji može  mimoići rijetko koje društvo. Odgovorna država i odgovorno društvo niti smije niti hoće demografske procese prepustiti spontanom tijeku vremena. Promjene u suvremenom svijetu su trajna konstanta koja utječe na relativiziranje svih  oblika i mjera populacijskih politika. Međutim, iskustva nekih zemalja  ukazuju na stupanj uniformiranosti glede primijenjenih mjera. To se prije svega odnosi na: stupanj financijske pomoći obitelji, usklađenost rada i roditeljstva i sustav zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja. Tako bi se moglo reći da su to standardni oblici odgovora na nizak fertilitet stanovništva. U europskim zemljama populacijska politika ima dva cilja: smanjivanje troškova roditeljstva i ublažavanje nejednakosti u životnom standardu između obitelji s djecom i obitelji bez djece. Jedna od  uobičajenijih mjera populacijske politike su poreske olakšice. Mnoge zemlje muče brigu s golom reprodukcijom. Osim Albanije, skoro niti jedna europska zemlja ne osigurava  prostu reprodukciju stanovništva. Iz tih razloga  prikazat ćemo ukupnu stopu fertiliteta u zemljama u tranziciji i ostalim zemljama Europe.

DOMAĆA PRAKSA: U Republici Srbiji dio opće društvene skrbi o djeci regulira se Zakonom o financijskoj podršci obitelji s djecom, koji je stupio na snagu 1. lipnja 2002. godine. Izmjene i dopune Zakona stupile su na snagu 1. siječnja 2006. godine. Ovaj Zakon ne predstavlja samo opredjeljenje države u sferi socijalne politike, već je, uključujući demografske potrebe, istodobno i instrument populacijske politike. Prava na financijsku podršku obitelji s djecom su:

* naknada zarade za vrijeme rodiljskog odsustva, odsustva s rada radi njege djeteta i odsustva s rada radi posebne njege djeteta;

* dječji doplatak;

* naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi  za djecu bez roditeljskog staranja;

* naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi  za djecu ometenu u razvoju;

* regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi djece iz materijalno ugroženih obitelji.

Naknada zarade za vrijeme rodiljskog odsustva, odsustva s rada radi njege djeteta i odsustva s rada radi posebne njege djeteta po svojoj je naravi klasična mjera financijske podrške obitelji. Pravo na rodiljsko odsustvo utvrđeno je temeljem Zakona o radu. Trenutno je Zakon predvidio trajanje rodiljskog odsustva u trajanju od 365 dana za prvo i drugo dijete, dok za treće i svako sljedeće dijete u ukupnom trajanju od dvije godine. Temeljem izmjena i dopuna Zakona naknada zarada obračunava se i isplaćuje u visini osnovne zarade zaposlene osobe za mjesec koji prethodi u mjesecu kada otpočinje korištenje odsustva. Tijekom 2006. godine u Vojvodini ovu je mjeru koristilo 6619 obitelji.

Pravo na roditeljski doplatak je mjera definirana Zakonom, kao glavni instrument populacijske politike. Ovaj roditeljski doplatak ostvaruje majka, koja je državljanka Republike Srbije, ima prebivalište u Srbiji te ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pravo umjesto majke može ostvariti i otac, ako ispunjava predviđene uvjete. Roditeljski doplatak za prvo dijete isplaćuje se jednokratno, a za drugo, treće i četvrto dijete isplaćuje se u 24 jednaka obroka. Trenutačno iznos  roditeljskog doplatka  iznosi 21.037,00 dinara za prvo dijete, 82.262,61 dinara za drugo dijete, 148.065,92 dinara za treće, a za četvrto dijete iznosi   197.419,17 dinara

Pravo na dječji doplatak  definiran je  kao mjera socijalne politike. Ovo pravo može ostvariti obitelj  za prvih četvero djece, ukoliko ispunjava propisane uvjete. Namijenjen je obiteljima slabijeg imovnog stanja i u tom smislu postoji jedinstven cenzus, uvećan za određene kategorije. Visina dječjeg doplatka je  jedinstvena bez obzira na redoslijed rođenja. Trenutačno iznosi  1.471,00 dinara, a za samohrane roditelje 1.913,00 dinara.

Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja dodatna je mjera zaštite djece. Uvjet za ovo pravo je da se ostvaruje pravo na dječji doplatak.

Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za djecu ometenu u razvoju je isto dodatna mjera zaštite djece. Uvjet je da se radi o predškolskoj ustanovi koja je u mreži ustanova koju utvrđuje općina.

Regresiranje troškova boravaka u predškolskoj ustanovi djece iz materijalno ugroženih obitelji je mjera koju utvrđuje Republika, a sprovodi je općina.

Ovo su prava od općeg interesa i o njihovom se provođenju stara Republika.

Jedan od problema populacijske politike u Srbiji jesu stalne promjene mjera. Palijativne mjere ne mogu imati nikakve koristi osim zbrke. Nadalje, među mjerama ne postoji sinkroniziranost niti integriranost. Ilustracije radi, po sadašnjim pozitivnim propisima u Srbiji zaposlenice na održavanju trudnoće dobivaju plaću u iznosu od 65 posto. Ova mjera nikako se ne može nazvati mjerom populacijske politike, već  suprotno tomu.

VOJVOĐANSKE MJERE: Kako je alarmantno stanje u svezi nataliteta  još izraženije u Vojvodini, mjerodavna su se tijela uključila u rješavanje ovog problema. Tako je Skupština Vojvodine  koncem prosinca 2004. godine donijela »Program demografskog razvoja Vojvodine«. U svojoj osnovi to je širok spektar mjera, jer pokraj niza mjera financijske naravi, uključene su i  mjere za unapređenje reproduktivnog zdravlja adolescenata, borbu protiv steriliteta, snižavanje psihološke cijene roditeljstva, usklađivanje rada i roditeljstva, aktiviranje mjera lokalne samouprave. Neke od tih mjera su započete, a za neke se čekaju povoljniji financijski uvjeti. Tako je prva mjera koja je započeta 1. siječnja .2005. godine bila Odluka o raspoređivanju sredstava za regresiranje dijela troškova boravka u pred-školskoj ustanovi za dijete trećeg i četvrtog reda rođenja na teritoriju AP Vojvodine. Tako u predškolskim ustanovama potpuno besplatno borave djeca koja su po redu rođenja treće i četvrto dijete. To je  oko 10 posto  od populacije koja boravi u predškolskim ustanovama Vojvodine. Odluka o pravu na ostvarivanje novčane pomoći obitelji u kojoj se rode trojke, odnosno četvorke započeta je tijekom 2005. godine, a trenutačno iznosi 600.000 dinara, kao i Odluka o pravu na roditeljski dodatak za prvo dijete u obitelji koja iznosi 30.000 dinara. Tijekom 2006. godine Izvršno vijeće Vojvodine prihvaća još jednu mjeru i donosi Odluku o pravu na ostvarivanje novčane pomoći obitelji u kojoj se rode blizanci. Ova novčana pomoć iznosi 400.000 dinara. Još jedna mjera aktivirana tijekom prethodne godine jeste mjera populacijske edukacije čiji je cilj usvajanje znanja, stavova i sustava vrijednosti o stanovništvu i vezi pojedinca i društva. Ova mjera nije za kratki rok i ne može donijeti odmah rezultate, ali ako se formira pozitivno ozračje i usvoji drugačija svijest, ona može imati dalekosežne posljedice.

PODATCI: Prema podatcima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, a na temelju popisa iz 2002. godine, u Vojvodini je slijedeća struktura obitelji: obitelji »bračni par bez djece« iznosi 29,28 posto, obitelji s jednim djetetom 34,20 posto, obitelji s troje djece 4,40 posto, obitelji s četvero djece 0,63 posto, a obitelji s pet i više djece 0,27 posto. Kulturološka analiza sudjelovanja nacionalnih i etničkih zajednica ukazuje na veoma interesantan i očekivan rezultat. Romi participiraju, kada je riječ o rađanju trećeg i četvrtog djeteta s cijelih 15,06 posto, a njihov udio u nacionalnoj strukturi Vojvodine (popis 2002.) iznosi svega 1,43 posto. Suptilna analiza ukazuje kako je u obiteljima, u kojima se  rađa  dijete treće odnosno četvrto po redu, 76,21 posto nezaposlenih majki i 47 posto nezaposlenih očeva. Među takvim obiteljima nalazi se 54,46 posto korisnika dječjeg doplatka. Na osnovi tih i sličnih indikatora nameću se po sebi zaključci kako je u velikom postotku prisutna instrumentalna motivacija pri odluci kod rađanja. Tako se postavlja veliko pitanje mogu li takve obitelji osigurati optimalan razvoj djece.  Iz tih razloga AP Vojvodina je predvidjela u  »Programu demografskog razvoja AP Vojvodine« mjeru: novčana naknada za treće dijete. Ona bi iznosila novčanu naknadu u visini prosječne zarade u Vojvodini, pod uvjetom da je u godini rađanja djeteta njena obitelj ostvarila prihod po članu obitelji veći od prosječne zarade u AP Vojvodini. Novčana naknada bi se osiguravala do 19. godine starosti djeteta bez obzira ostvaruje li već majka ili ima neke druge prihode. Na ovaj bi se način mogla osigurati mogućnost sretnijeg djetinjstva djece u ovim obiteljima. Nažalost, ova se mjera još nije počela primjenjivati. Vrijeme »demografskog bonusa« odavno je  za nas prošlo, tako da nam ostaje nadljudski napor i trud da se Program demografskog razvoja AP Vojvodine počne što prije i realizirati.