Arhiv tekstova

Kako za sada stvari stoje, mediji na manjinskim jezicima u statusnom se smislu ne razlikuju od medija koji izvještavaju na većinskome jeziku, tako da oni ne mogu izbjeći privatizaciju. Koliko je god argumenata protiv takvog rješenja informiranja na jezicima nacionalnih zajednica izneseno u proteklih nekoliko mjeseci, taj proces mora biti završen do konca ove godine i za sada nema alternativu koja bi bila utemeljena na zakonu.

Ova je tema bila i predmetom rasprave na okruglom stolu, koji je u Novom Sadu prošloga četvrtka organiziralo Nezavisno društvo novinara Vojvodine, a na kojemu su govorili predstavnici različitih zainteresiranih segmenata društva – od predstavnika pokrajinskih tajništava za informacije, te propise, upravu i nacionalne manjine, do predstavnika nevladinih udruga, Agencije za privatizaciju, Nezavisnog udruženja novinara Srbije i – samih predstavnika manjinskih medija.

Opći je zaključak okrugloga stola, da se za medije na manjinskim jezicima mora pronaći drugačije rješenje od proste privatizacije, budući da ovi mediji nemaju šansu opstati na tržištu, a nacionalnim se zajednicama zakonom garantira mogućnost informiranja na  vlastitom jeziku. Jedno od najčešće spominjanih mogućnosti jest privatizacija, ali uz obvezu države da oformi specijalni fond, iz kojega će se financirati neometano izdavanje pisanih medija na jezicima nacionalnih zajednica, te emitiranje radijskog i TV programa na manjinskim jezicima.

Među brojnim sudionicima ovog iznimno dobro posjećenog skupa u prostorijama NDNV, bili su i pokrajinski tajnik za informacije Milorad Đurić, pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine Tamas Korhecz, predsjednica NUNS-a Nadežda Gaće, predstavnica Agencije za privatizaciju Mirjana Miovski, te direktorica Novosadske novinarske škole Mirjana Pušin.