Arhiv tekstova

U sklopu Tjedna hrvatskoga jezika, 28. ožujka na poziv Hrvatskog školskog središta »Miroslav Krleža« u Pečuhu održana je promocija Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«. Djelatnost ove ustanove predstavio je direktor Zvonimir Perušić, urednik nakladničke djelatnosti Milovan Miković govorio je o objavljenim knjigama u izdanju NIU »Hrvatska riječ«, a književnik, pomoćnik i zamjenik odgovorne urednice tjednika »Hrvatska riječ« Zvonko Sarić predstavio je časopis »Klasje naših ravni«.

Domaćin ove promocije je bio ravnatelj Hrvatskog školskog središta »Miroslav Krleža« Gabor Gyorvari, dok je moderator programa bio novinar hrvatske redakcije Radio Pečuha Tomo Furi. Prilikom predstavljanja djelatnosti i bogate produkcije NIU »Hrvatska riječ« gimnazijalci su ispunili Veliku dvoranu predviđenu za svečanosti i odvijanje raznih programa u ovome školskom centru. 

RAZNOVRSNA PRODUKCI-JA: Na početku promocije direktor NIU »Hrvatska riječ« Zvonimir Perušić govorio je o položaju hrvatske zajednice u Republici Srbiji, napomenuvši da prema posljednjem popisu pučanstva iz 2002. godine, u Srbiji živi 70.000 Hrvata, a u AP Vojvodini 56.000 Hrvata, dok je Subotica grad koji je duhovni, kulturni i institucionalni centar Hrvata u Vojvodini, u kojem je nastanjeno 17.000 Hrvata, ali i 17.000 onih koji su se izjasnili kao Bunjevci. 

»I mi, koji smo na ovu promociju došli iz Subotice, jesmo Bunjevci i upravo zato što smo Bunjevci, zato smo Hrvati. Nametanje tzv. bunjevačke opcije aktualizirano je u režimu Miloševića, ali je ta opcija utemeljena i u ranijim režimima. Vjerujem, kako će se nakon teških devedesetih godina, u ovome novom stoljeću nadvladati postojeće razlike unutar našeg naroda u Bačkoj«, rekao je Perušić, nakon čega je predstavio djelatnost NIU »Hrvatska riječ«, naglasivši kako su Hrvati u tadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori priznati kao nacionalna manjina tek od 2002. godine, nakon što su krajem osamdesetih godina, Hrvati prestali biti konstitutivni narod.

»Tjednik ‘Hrvatska riječ’, koji je pokrenut 2003. godine, jedini je tjednik na hrvatskom u Republici Srbiji. To je tjednik za sve uzraste, a ustanova ima 13 uposlenika i oko 120 vanjskih suradnika. Dječji list ‘Hrcko’, kojega također izdaje naša novinsko-izdavačka ustanova, prvi je list za hrvatsku djecu koji je ikada izlazio na prostoru Bačke i Srijema. Već ove godine želimo pokrenuti časopis za mladež. Sve manjinske nacionalne zajednice imaju unutar svojih novinsko-izdavačkih ustanova i list za mlade i smatramo važnim pokretanje takvog lista. Naša ustanova producirala je prošle godine 150 emisija na hrvatskom jeziku ‘TV tjednik’, koja se emitira na regionalnoj YU ECO televiziji, a suizdavač je lista ‘Miroljub’, glasila HKUD ‘Vladimir Nazor’ iz Sombora i časopisa za književnost, umjetnost i znanost ‘Klasje naših ravni’, te lista ‘Glasnik Pučke kasine 1878’ U okviru nakladničke djelatnosti, koja funkcionira od prije godinu i pol dana, objavili smo 13 naslova, a dva su upravo u tisku«, rekao je Zvonimir Perušić, zaključujući kako su ovakva gostovanja značajna zbog upoznavanja i razvijanja komunikacije. 

NAKLADNIČKA DJELAT-NOST: Milovan Miković je predstavljajući nakladničku djelatnost NIU »Hrvatska riječ« ukratko govorio o objavljenim djelima.

»Knjigom pjesama ‘U izmučenim riječima’ Vojislav Sekelj svojim pjesničkim pismom govori nepatvoreno, ukazujući na vlastiti, kao i na društveni položaj drugih, u aktualnom vremenu koje karakterizira devalvacija riječi, pojmova i vrijednosti. Pripovjedni jezik proze Petka Vojnića Purčara u knjizi ‘Kult kornjače’ uistinu je tekst posve oslobođene imaginacije, a u središtu zanimanja nove pripovjedne cjeline Milivoja Prćića pod naslovom ‘Južno od tranšeja’ je subjekt koji reagira preosjetljivo na svakodnevno suočavanje s okolinom«, rekao je među ostalim Miković i u kratkim crticama predstavio i ostala djela u izdanju ove ustanove. 

Predstavljajući časopis »Klasje naših ravni« koji NIU »Hrvatska riječ« objavljuje u sunakladništvu s ogrankom Matice hrvatske Subotica, Zvonko Sarić je istaknuo kako je objavljivanje časopisa važno zbog očuvanja materinskog jezika, jer je sudbina jednog naroda neodvojiva od sudbine njegova govora, a časopis »Klasje« omogućuje uvid u stariju i aktualnu književnu produkciju, čime ispunjava horizont očekivanja čitatelja.