Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Usporedba bruto marži poljoprivrednih kultura

Na savjetovanju poljoprivrednih proizvođača ove zime na Tari, poljoprivrednici su čuli i za jedan nov način vođenja poslova na svom gazdinstvu iz predavanja koji je održao dr. sc. Steve Goss, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede. 
Uveo je nama do sada nepoznati termin »bruto marža«, što je u stvari vrijednost bruto proizvodnje umanjena za varijabilne troškove, specifične za svaku proizvodnju. Ukupna vrijednost proizvodnje sastoji se od onoga što se prodaje, od onoga što ostaje na gazdinstvu, kao i od zaliha i onoga što se potroši na gazdinstvu.
PRORAČUN VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE: Najjednostav-nija metoda proračuna vrijednosti proizvodnje predstavlja proizvod prinosa i tržišne cijene proizvoda. Varijabilni troškovi su specifični za svaku proizvodnju i razmjerno su promjenjivi u odnosu na obujam proizvodnje. Varijabilni troškovi ratarske proizvodnje su: troškovi sjemena, troškovi gnojiva i troškovi pesticida. Poljoprivredni proizvođači koji nemaju vlastiti kombajn imaju još jedan varijabilan trošak: trošak ugovorene žetve.
Bruto marža nije profit, već samo jedan od njegovih važnih komponenti. Ukupan iznos bruto marži svih linija proizvodnje na gazdinstvu, jest iznos od kojeg se svi fiksni troškovi, u koje spadaju zakup zemljišta, troškovi radne snage, strojeva i amortizacije, godišnji financijski troškovi (kamate na kredite) i opći fiksni troškovi, oduzimaju, kako bi se izračunao profit.
Bruto marža se razlikuje od gazdinstva do gazdinstva zbog različitih prinosa, različitih cijena po kojima prodaju svoje proizvode i razlika u varijabilnim troškovima (na primjer količina gnojiva, ili vrsta i količina pesticida). Na bruto maržu možemo utjecati smanjenjem varijabilnih troškova, kvalitetom i rokovima izvedenih operacija itd...
IZBOR KULTURA: U nastavku je na temelju kalkulacija koje je napravio za proizvodnju suncokreta, soje i kukuruza,  izveo i  pretpostavljenu bruto maržu na osnovi prošlogodišnjih cijena proizvoda i udio varijabilnih troškova proizvodnje u bruto marži.
I na temelju ovog proračuna dolazimo do zaključka kako je najisplativija kultura kukuruz, međutim pitanje je hoće li kukuruz i sljedeće godine imati ovako dobru cijenu, pogotovu ako ga bude posijano na 20 posto površina više, a bude povoljna godina i bude dobar rod.
Bruto marža ne može biti jedini parametar za izbor ratarskih kultura koje bi poljoprivredni proizvođači trebali gajiti, jer se mora uzeti u obzir i tip zemljišta i njegova kondicija, mehanizacija, radna snaga, plodored i raspored rizika i radnih obveza tijekom cijele godine. Usporedba bruto marži promatranih kultura može biti samo polazna točka u planiranju proizvodnje na gazdinstvu.             
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika