Arhiv tekstova

U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu prošlog je petka održano predstavljanje knjige dr. sc. Milane Černelić »Bunjevačke studije«, u izdanju  nakladničke kuće FF Press iz Zagreba.

U ime organizatora, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje je otvorio zamjenik pročelnice dr. sc. Tomislav Pletenac, naglasivši kako je ova knjiga 120. do sada izdana knjiga, a njeno predstavljanje ujedno i prvi događaj u okviru proslave obilježavanja 80. godišnjice tog Odsjeka. 

»U knjizi ‘Bunjevačke studije‘ nalaze se radovi dr. Milane Černelić nastali dvadesetogodišnjim istraživanjem Bunjevaca, a odnose se na etnologiju i etnografiju, etničku i kulturnu genezu hrvatske bunjevačke etničke zajednice«, rekao je u uvodu dr. Pletenac i prepustio predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vitomiru Belaju s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju u Zagrebu.

KULTURNO-HISTORIJSKA METODA: »Zašto je ova knjiga dobra?«, zapitao se dr. sc. Belaj i odmah odgovorio: »Iz dva razloga: Prvi je taj što je dr. sc. Černelić prije početka pisanja svoje knjige postavila pravo pitanje; tko su i odakle Bunjevci i što Bunjevce zapravo čini Bunjevcima? Drugi razlog je izravno povezan s prvim, jer je na kvalitetno pitanje autorica kvalitetno i odgovorila, s više studija. Neke od tih studija su samostalne, neke su dopisane kao poglavlja, a sve skupa čine jednu koherentnu cjelinu«, pojasnio je dr. Belaj i dodao kako knjiga ima pet poglavlja.

Prof. dr. sc. Jadranka Grbić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu rekla je kako je autorica u svom radu analizirala i interpretirala praktički svu literaturu o Bunjevcima te utvrdila njezinu vjerodostojnost, a sve to zahvaljujući prikupljenoj obilnoj građi na terenskim istraživanjima. »Kulturne je elemente sagledavala u povijesnom i prostornom kontekstu, na području cijele Jugoistočne Europe, za razdoblje od početka migracija iz ishodišnoga područja do  današnjih dana, što znači da je obuhvaćeno razdoblje od gotovo četiri stoljeća. Da je ovako velik geografski prostor  i ovako veliko vremensko razdoblje bilo nužno za autoričino istraživanje leži u tvrdnji same autorice, a to je zapravo i činjenica, da su se na tome prostoru i u tome razdoblju kontinuirano doticali različiti narodi i njihove kulture i da je to područje bilo područje permanentnoga prožimanja i preslojavanja različitih etnija, te je shodno tome ona u svom radu interpretirala međusobni odnos istih«, rekla je dr. Grbić i dodala kako je autorica uobličila i metodički i sistematično povezivala raščlanjenu građu i vlastite opservacije u maniri kulturno-historijske metode kojoj je, dosljedna poput samog barda hrvatske etnologije Milovana Gavazzija, tako da je primijenila teorijski pristup kojim je povezala istraživanje etnogenetskih procesa s procesima identifikacije, odnosno istraživanje je sprovela od prošlosti k sadašnjosti i izbjegla mogućnost da etnokulturni identitet i etnogeneza Bunjevaca ostane neka fosilizirana slika davnih dana. 

Na koncu se dr. sc. Milana Černelić zahvalila ravnateljici Hrvatske matice iseljenika, prof. Katarini Fuček na ustupljenom prostoru, kao i svima koji su na bilo koji način pomogli kako bi ova knjiga ugledala svjetlost dana.