Arhiv tekstova

Već devetu godinu za redom Gradsko poglavarstvo Osijeka i čitav niz osječkih udruga organiziraju predivnu manifestaciju u susret proljeću, najljepšem godišnjem dobu i u susret Uskrsu, najvećem kršćanskom i katoličkom blagdanu, uvijek na Cvjetnu subotu, pod nazivom »Šarana jaja bojama grada« i »Cvjetni korzo« na glavnome gradskome trgu, Trgu Ante Starčevića, gdje se i ove godine tiskalo na desetinu tisuća građana svih dobnih skupina i više od tisuću mališana iz svih osječkih škola u maštovitim cvjetnim kostimima.

Na Trgu je oživjelo već od ranih jutarnjih sati kada su predstavnici udruga užurbano kitili i uređivali izložbene i prodajne štandove, jer Cvjetna je subota prigoda da se uživa u  običajima svih narodnosnih skupina, a Osijek je oduvijek multietnički i multikulturalni grad, pa se i ove godine moglo uživati u romskoj pjesmi, makedonskom oru, zagorskoj popijevci, šokačkoj poskočici, lijepim okovanim jajima koja rade Slovaci iz Jelisavca, pregačama koje i danas tkaju u Podravskim Podgajcima, zlatovezu iz Babine Grede ili štrikanim ljopama iz Gibarca.

BOGATSTVO TRADICIJE: A uživalo se i u kulinarskim umijećima i posvemašnjem bogatstvu stare tradicijske gastronomije, pa je najveća gužva bila na štandu makedonske udruge gdje ste mogli kupiti gravče na tavče, đevrek, tulumbu ili baklavu, ali i na ostalim štandovima gdje ste mogli kušati gužvaru s makom i orasima, štrudlu sa sirom i turkinjama, brdo slanih i slatkih kolača da prste poližeš, a točila se i ko dukat žuta stara šljivovica i baranjsko vino što dušu liječi.

Brojne je posjetitelje, a posebice djecu, očarao glumac Dječjeg kazališta u Osijeku Ivica Lučić, poznatiji kao Jutromlat, jer u slobodnom vremenu vodi istoimenu emisiji na valovima Slavonskoga radija. 

Šokačka se grana predstavila korizmenim pjesmama u izvođenju ženske pjevačke skupine Šokice, uz pratnju samičara Franje Verića i gajdaša Anite Tomoković i Ivana Lovića. Matica slovačka predstavila se lijepim uskršnjim slovačkim pjesmama iz Josipovca Punitovačkog a Mađarsko društvo »Nepkör« predstavilo je KUD »Šandor Petefi« iz Dalj Planine prikazom uskrsnoga plesa. S najžešćim pljeskom ispraćeni su članovi MKD »Braća Miladinovci« i njihova pjevačka skupina »Vardarke« te folklorna skupina »Tanec«, a na harmonici ih je pratio virtouz Pece Trajčevski. 

GIBARČANI: Brojnim posjetiteljima predstavile su se nazočne udruge, pa su Gibarčani predstavili stari običaj bojenja kapija uoči Cvitnice, nimalo ugodan običaj od kojega su djevojkama znale i suze poteći. Cijelu su noć i djevojke, a bogami i mame i dade čuvale kapiju, ali često uzalud, kako je rekla Ana Josić – Tadijina, »taman zaspim  a mama me budi, ajd djevojko ustaj i ribaj kapiju, sad će i žene u mljekaru. Nema druge već zasući rukave i ribaj, a ruke se crvene od vapna i sve se pod nokte uvuče, a kad dođeš na misu, svi već znaju čija je kapija bila obojena«. No i djevojke su imale svoju osvetu. Takvom momku, kojega je djevojka ostavila, ujesen kada se uda, pajdaši istresu pod pendžer čitava kola pljeve, e taj je imao što čistiti čitav tjedan. 

»Gibarčani su na ovoj manifestaciji od samog početka«, hvali se Mara Martinović – Bajivina, i uvijek nastojimo pokazati neki dio iz naše bogate šokačke baštine. Nastupali smo već s našim korizmenim pjesmama, imali smo prikaze naših običaja i društvenih igara kao što su žabe – labe, pletite se lisice, kokošje šetnje, pucanja kokica i pravljenja patrica od kokica. Ove godine naš štand uredili smo stazama našega djetinjstva, tu su šarena jaja bojana u lukovici i ona u svilopis tehnici, tu su i rukotvorine naših baka, šlingane i necane ponjave, stolnjaci, svatovski peškiri, tkani trpeznici i štrikane ljope, tu su i klompe, kolijevka, zvana belka, koršov i tegla u kojoj se kiselilo mlijeko, koja kad je prazna, služi kao vaza a tu je i raspeće iz 1900. godine i školska slika iz 1911. godine.

Djeca su započela i završila ovu divnu manifestaciju, i to dječji zbor Vrapčići iz Društva Naša djeca, a poslije su se na pozornicu popeli predstavnici svake osječke škole, a bilo je više od tisuće raspjevanih i razigranih mališana.