Arhiv tekstova

Pečuh je grad u južnoj Mađarskoj i sjedište je mađarske županije Baranya, koji se prostire u podnožju planine Meček, a broj stanovnika je oko 160.000. Pečuh je grad u kojemu živi i znatan broj Hrvata, a hrvatska manjina ima redakciju na hrvatskom jeziku na Radio Pečuhu, redakciju hrvatske kronike pri Regionalnom TV studiju mađarske televizije, Hrvatsko kazalište Pečuh, djeluje Hrvatski klub »August Šenoa« i ogranak Matice hrvatske Pečuh.

Na Sveučilištu u Pečuhu djeluje i odjel za hrvatski jezik, a djeca pohađaju nastavu na materinjem jeziku u Hrvatskom školskom središtu »Miroslav Krleža«, koje objedinjuje vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom. Davne 1772. godine isusovci su osnovali prvu hrvatsku školu u Pečuhu, a nakon II. svjetskog rata, 1952. godine počela je s radom hrvatska osnovna škola i dom za učenike, što je bila osnova za kasnije formiranje školskog središta ‘Miroslav Krleža’. 

DVOJEZIČNA NASTAVA: »Ime hrvatske osnovne škole, koja je osnovana 1952. godine, mijenjano je u više navrata. Gimnazija je otvorena 1983. godine. Škola i gimnazija dobivaju ime »Miroslav Krleža« 1989. godine, a od 1992. godine naša ustanova ima i hrvatski predznak u nazivu. Od 2000. godine imamo i hrvatski vrtić u našem školskom središtu«, kaže ravnatelj ovog školskog središta Gabor Gyorvari.

»Od prvog do četvrtog razreda u osnovnoj školi nastava se odvija na hrvatskom jeziku, osim izučavanja predmeta mađarski jezik i književnost, a od petog razreda se postup-no prelazi na dvojezičnu nastavu. Predmet matematika i prirodoslovni predmeti uče se na mađarskom jeziku, a predmeti društvenih znanosti uče se na hrvatskom jeziku. Svi naši učitelji govore dva jezika, hrvatski i mađarski. Godinama tvrdimo kako je to najbolji način nastave u našem kontekstu, budući da djeca ostaju živjeti i učiti ovdje, a naša je dužnost osigurati mogućnost nastavka njihovog školovanja kada završe osnovnu školu. Učenici dobivaju dvojezične svjedodžbe, koje su jednako prihvaćene u Republici Mađarskoj i u Republici Hrvatskoj. Tako se djeca mogu upisati na daljnje školovanje u Hrvatskoj ili Mađarskoj, a većina ostaje ovdje. U našoj gimnaziji nastava je također dvojezična, a nakon završene gimnazije, učenici imaju izbor gdje će nastaviti daljnje školovanje. U našu školu dolaze djeca s različitim znanjem hrvatskoga jezika, dok mađarski jezik više-manje svi govore na istom nivou«. 

HRVATSKI VRTIĆ I UČE-NIČKI DOM: Ove godine u školskom središtu »Miroslav Krleža« 130 učenika pohađa osnovnu školu, u gimnaziju je upisano 136 učenika, u učeničkom domu boravi 82 učenika, dok u vrtiću boravi 66-ero djece. 

»U Pečuhu su od 1976. godine zajedno radili njemački i hrvatski vrtić. Od 1982. hrvatski vrtić radi samostalno, a 2000. godine hrvatski vrtić je organizacijski pripojen našoj ustanovi. U vrtiću imamo tri odgojne skupine. S djecom radi šest odgojiteljica. Predškolski odgoj se odvija prema mađarskom programu, ali na hrvatskom jeziku. Djeca u vrtiću mogu boraviti od 6 sati ujutro, do 17 sati poslijepodne«, kaže Gabor Gyorvari o radu hrvatskog vrtića.  

Učenički dom, koji je osnovan 1952. godine, mijenjao je nekoliko puta lokacije, a od pretprošle godine nalazi u sklopu objekta Hrvatskog školskog središta »Miroslav Krleža«. 

»Za boravak u učeničkom domu roditelji djece ne plaćaju ništa, a plaća se 70 posto od cijena namirnica za ishranu. Djeca koja pohađaju osnovnu školu imaju dnevno pet obroka, dok gimnazijalci dnevno imaju četiri obroka. Troškovi učeničkog doma ugrađeni su u državnu glavarinu iz centralnog proračuna. Za osoblje koji radi u našem školskom središtu jedan od uvjeta je da govore hrvatski jezik«, kaže Gabor Gyorvari i ističe kako je obrazovanje na materinjem jeziku od esencijalne važnosti za pravilan razvoj identiteta pojedinca, jer gubljenjem jezika gubimo i identitet, a školovanjem djece na hrvatskom jeziku u Mađarskoj, štiti se i jezična raznolikost i kultura.