10.06.2011
Španjolska kuhinja Tapas, tortilla, paella, flamenco i siesta uz flan
Kada su počele nicati prve taverne, čaše vina su redovito poklapane dimljenim mesom ili sirom, iz dva razloga: prvo, da bi spriječili insekte da upadaju u čaše, a drugo, zalogaji uz alkohol držali su goste polutrijeznima. Komad hrane koji je vršio funkciju poklopca na čaši, »tapa« na španjolskom znači poklopac, označilo je početak »tapasa«
Zakuska od sitnih zalogaja – tapas – konzumira se da zavara osjećaj gladi između ručka i večere. Neki smatraju da ju je izmislio španjolski kralj Alfonso X., koji je zbog bolesti uzimao sitne zalogaje hrane u kombinaciji s dosta vina.
Španjolska se kuhinja može podvesti pod jednu od mediteranskih kuhinja, jer su joj elementi dvije osnovne osobitosti kuhinje Sredozemlja – maslinovo ulje i češnjak, ali bi takvo pojednostavljenje bilo pogrešno, jer doista je šarolika i bogata panorama španjolskih regionalnih kuhinja. Velika je razlika i u odnosu prema hrani, jer dok je jedan Baskijac gotovo ceremonijalno posvećen kuhinji, Andalužanin ima gotovo nemaran odnos prema hrani, i njegov se obrok često svodi na tanjur pržene ribe.
Rimljani i Mauri stvorili su temelje španjolske kuhinje, koja je puni oblik dobila pronalaskom krumpira, rajčica, paprike, čokolade i vanilije.
Za razliku od bliske, ali ipak različite talijanske kuhinje, tradicionalna španjolska kuhinja ne koristi tjesteninu. Ako kao prilog ne dobijete rižu, zamijenit će je krumpir ili kruh. Najsnažniji začin je češnjak.
Nadaleko poznata paella, jelo je koje je nastalo u španjolskoj pokrajini Valenciji sredinom 19. stoljeća, a ime dobiva po specifičnoj tavi – paellera, u kojoj se priprema. I danas je uvriježeno mišljenje da se radi o španjolskom nacionalnom jelu.
Povijest tortille vodi nas u 17. stoljeće do generala Tomasa de Zumalacarregui, koji je sastavio jelo od nekoliko sastojaka jer je trebao nahraniti svoju vojsku za vrijeme opsade Bilbaoa.
Obilan obrok treba popratiti i skladnim pićem: slatkom madeirom, crvenom marsalom, sangrijom od vina i voća...
Tradicionalni deserti nastali su pod maurskim utjecajem. Vrlo su slatki, a najčešći su sastojci mljeveni bademi ili marcipan, kandirano voće, med, jaja, limunova korica i cimet. Flan, slastica slična našoj rožati, kuhana je krema od jaja prelivena karamel umakom.
Španjolci žive malo drugačijim ritmom od svojih europskih susjeda, te će doručkovati oko 8 sati, užinati oko 11, ručati oko 14 sati, a večerati ne prije 21 sata.