Arhiv tekstova

Nakon uspjeha na repub-ličkim izborima nužno se nameće pitanje bi li Demokratski savez Hrvata u Vojvodini trebao ući u predizbornu koaliciju s Demokratskom strankom na predstojećim lokalnim izborima. 

4Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Naravno da postoji osnova za jedno takvo političko promišljanje, koje bi rezultiralo političkom odlukom da DSHV uđe u predizbornu koaliciju s DS-om na izborima za lokalni parlament. Međutim, na »krilima pobjede« na republičkim izborima lako je upasti u određenu logičku pogrešku da se na temelju rezultata u jednom političkom i formalno-pravnom referentnom okviru izvode zaključci i impliciraju političke posljedice u jednom drugom političkom kontekstu, koji je po svojoj nacionalnoj i političkoj naravi u mnogo čemu različit. 

4Što pod time konkretno mislite?

Nepostojanje izbornog zakona, kojim bi bilo omogućeno izravno participiranje Hrvata u srbijanskoj Narodnoj skupštini je praktički iznudilo rješenje da Hrvat bude na izbornoj listi DS-a za republičke parlamentarne izbore. Drugim riječima, određeni politički uvjeti, koji u krajnjoj liniji ipak nisu korekt-ni, u odnosu na izborni zakon u Republici Hrvatskoj, pridonijeli su tome da imamo svojeg zastupnika u srbijanskom parlamentu kroz listu druge stranke. Dajući svoj glas DS-u Hrvati jesu dali svoj glas i svojem predstavniku, ali su primarno dali svoj glas onoj političkoj opciji, ili, bolje rečeno, onim političkim opcijama, koje su izravno suprotstavljene Miloševićevom političkom naslijeđu, odnosno onim demokratskim opcijama, koje možda u nekim segmentima podsjećaju na Miloševićevo po-imanje političke stvarnosti. Prošli parlamentarni izbori jesu svakako uspjeh DSHV-a u jednom širem političkom smislu, ali bi pogrešno bilo zaključivati kako Hrvati ne bi glasovali za DS da kojim slučajem nije bio na njihovoj listi predstavnik Hrvata. Uostalom, jedan značajan broj Hrvata je glasovao za koaliciju okupljenu oko Liberalno demokratske partije Čedomira Jovanovića. Želim reći kako je ovaj izborni uspjeh u biti rezultat izbora »za« i »protiv« jednog europski ustrojenog srbijanskog društva i države. Očigledno je dakle da politički uvjeti i posljedice na republičkim parlamentarnim izborima nisu a niti mogu biti isti kao na lokalnim ili pokrajinskim izborima.  

4O čemu je zapravo riječ?

Kad se radi o političkim uvjetima, oni nisu isti zbog toga što DSHV ima relativno stabilno i tradicionalno biračko tijelo, na temelju čijih glasova se može zacijelo dobiti određeni broj vijećnika u Skupštini Općine. Je li ovo biračko tijelo veliko ili malo, drugo je političko pitanje. Odgovor na ovo pitanje možemo dobiti tek onda ako u obzir uzmemo razvijenost hrvatske nacionalne identifikacije, tradicionalno-autoritarnog naslijeđa i zadržavanja jedne vrste socijalističkog mentaliteta, koji je, prema našem zadnjem istraživanju, prisutan kod oko 50 posto bunjevačkih Hrvata. U svakom slučaju DSHV može računati na određeni broj vijećnika u lokalnom parlamentu. Realna je računica da se ovaj broj vijećnika može povećati formiranjem predizborne koalicije DS-DSHV. Ali povećati u odnosu na koji broj? Je li možda u odnosu na sadašnjih pet vijećnika DSHV-a u Skupštini Općine? Što će se dogoditi ako DSHV kojim slučajem smatra kako mu pripada 10 ili 12 vijećnika, a DS smatra da im je dovoljno, daleko manji broj vijećnika? Neminovni su tada »mučni« razgovori i »teški« pregovori u jednom »prizemno pregovaračkom« ozračju, a koji neminovno dovode do međusobnog nepovjerenja i raznih vrsta kasnijih nesporazuma. Drugi razlog zašto bi trebalo biti oprezan prilikom donošenja odluke o eventualnoj predizbornoj koaliciji DS-a i DSHV-a odnosi se na prepoznatljivu političko-identifikacijsku karakteristiku ove hrvatske političke stranke. Postoji naime realna mogućnost da u jednom ovakvom političkom hibridu potencijalno biračko tijelo DSHV-a neće prepoznati svoje specifične nacionalno-političke interese, makar oni bili samo na razini nacionalne simbolike i da dođe do razvodnjavanja nacionalne političke svijesti tradicionalnog biračkog tijela DSHV-a. S druge pak strane, predizborna koalicija DS-DSHV može se temeljiti na jednom »reaktivnom« panslavenskom mentalitetu koji će nužno, htjeli mi to ili ne, u značajnoj mjeri generirati »antimađarski« sentiment. 

4A što bi se u tom slučaju dogodilo?

Neizbježne su međunacionalne netrpeljivosti u nama do sada nepoznatim oblicima i intenzitetu. Jer, gledajte, svaka vrsta negativne motivacije koja leži u psihološko-političkoj pozadini određenih odluka i akcija kad-tad dovodi do unutarnjeg rasula i kaosa. Sjetite se samo što se dogodilo s HNV-om. Prilikom formiranja HNV-a jedini i glavni cilj u političko-motivacijskom sklopu bio je samo taj da »vlast« nema DSHV. A sada imamo situaciju da »vlast« imaju svi, ili, bolje rečeno, nitko.

4I što bi ste Vi onda predložili glede koalicijskih partnera DSHV-a?    

Pa čini mi se najboljom političkom solucijom da na lokalne izbore DSHV izađe samostalno, pa koliko dobije vijećnika, dobije. Zadržat će time svoju političku prepoznatljivost i samostalnost te izbjeći zamci različitih političkih manipulacija. Pa ako i treba, može biti i oporba u lokalnom parlamentu.

4Je li to vrijedi i za pokrajinske izbore?

To naravno ne vrijedi za pokrajinske izbore. Kako stvari sada stoje, DSHV bi na pokrajinske izbore trebao ići u predizbornu koaliciju s DS-om.

4Zar mislite da će DS pristati na to da DSHV na lokalne izbore ide samostalno, a na pokrajinske da ide s njima u predizbornoj koaliciji?

Ne vidim tu nikakav problem. Ako DS kojim slučajem ne pristane na ovakav dogovor, onda bi se moglo zaključivati o tome da im hrvatska nacionalna manjina u Vojvodini ne leži toliko na srcu kako mi se to sada čini.

4A što ako ipak DS na tako nešto ne pristane?

A ništa. Ima i drugih koalicijskih partnera.

4Čini mi se kao da navijate za bilo koji oblik »stare« koalicije SVM-DSHV?

Pa može se to, ako hoćete, i tako shvatiti. Ne treba se, naime, »fiksirati« na trenutačne slabosti Saveza vojvođanskih Mađara. Treba malo dublje sagledavati političku zbilju u kojoj živimo i odgovorno projicirati političku i nacionalnu budućnost Hrvata u Vojvodini.