Arhiv tekstova

Slavica Peić izabrana je za predsjednicu Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća  23. listopada 2006. godine. Za sebe kaže da je vrlo dinamična osoba usredotočena na posao kojim se bavi i voli ga dovoditi do perfekcije. Ne odustaje lako, kaže, puno ulaže sebe. Radi prosječno petnaest sati dnevno već duže vremena. Nada se kako neće poput svojih prethodnika otići tako da zatvori vrata za sobom i da nema više nikakvu komunikaciju s HNV-om. 

 

HR: Izabrani ste za predsjednicu Izvršnog odbora u vrijeme zaoštrenih sukoba u HNV-u. Kako se danas odvija rad IO, nakon skoro pet mjeseci od kada ste izabrani za predsjednicu i izbora novih članova?

Izvršni odbor, od vremena mog izbora za predsjednicu, radi na dvije razine. Kao prvo, to je poboljšanje funkcioniranja administracijske službe unutar Vijeća kroz racionalizaciju i bolju organizaciju, a na vanjskom planu to je unapređenje kontakata s vlastima u Republici Srbiji i našoj matičnoj domovini Republici Hrvatskoj. Bilo je jako puno poslova zaključno s 2006. godinom. Naime, dotadašnji predsjednik IO, nakon svoje smjene, a zatim i predsjednik HNV-a nakon svoje ostavke, odbili su obaviti primopredaju dužnosti, što je, smatram, bila njihova dužnost. Na taj način bi nama olakšali rad i ne bismo morali počinjati praktički ispočetka, bez ikak-vih informacija o tome koji su poslovi u tijeku, koji su poslovi privedeni kraju, na kojima tek treba početi raditi. Od prvoga dana bili smo bombardirani telefonskim pozivima, kako nas očekuju na nekim sastancima, kako je neki izvještaj trebalo podnijeti, kako je neki posao trebalo završiti, a mi zapravo o tome nismo imali nikakve informacije. Našli smo se u situaciji vakuuma, kad je trebalo pohvatati konce i početi bukvalno ispočetka. Međutim, s obzirom da imamo dobar tim, vrlo brzo smo pohvatali konce i nakon tjedan dana od izbora novog IO već je član IO zadužen za informiranje napravio sjednicu sa svim hrvatskim medijskim kućama s kojima surađujemo, sljedeći tjedan je to učinila članica IO zadužena za kulturu, koja je pokušala okupiti sve udruge Hrvata koje postoje na teritoriju Srbije. Isto je to učinio i član IO zadužen za gospodarstvo, koji je jedini ostao iz stare postave IO i koji je želio nastaviti raditi i u novom sastavu, s obzirom da su se ostali članovi decidirano izjasnili kako ne žele biti članovi IO i također su odbili izvršiti primopredaju svojih dužnosti. S tom pojavom susrećemo se od tada, a nastavlja se i s ostavkom predsjednika HNV-a. Mislim da to nije niti dobar a niti odgovoran postupak.

HR: Najavili ste reorganizaciju HNV-a.

Tako je, ali to se još nije u potpunosti ostvarilo jer prijedlog izmjena i dopuna Statuta nije u pravom smislu niti došao na javnu raspravu zato što nam je ponestalo kvoruma na posljednjoj sjednici.

Obavljena je reorganizacija na razini administracije, jer je to razina na koju ja, odnosno IO, možemo utjecati. Mislim da smo pospješili rad našeg ureda, da je on maksimalno stavljen u funkciju servisa svim udrugama i hrvatskim institucijama. Radimo na edukaciji zaposlenica, kako bismo ih osposobili u punom smislu za funkcioniranje ureda i za jedan suvremeni način komunikacije sa svim hrvatskim udrugama i institucijama, a isto tako i s državnim tijelima domicilne i matične države. 

HR: Bilo je primjedaba da prošla sjednica HNV-a nije bila pripremljena kako valja?

Na žalost, mi nemamo pravnika niti tajnika i jedan dio razloga zašto su određene formulacije u našemu prijedlogu bile sporne je upravo u tome. Ipak, to su bile samo formalne stvari a nije bilo ništa što nije bilo u skladu sa Statutom. Pojedini vijećnici inzistiraju na formi, a mišljenja sam kako ne bi trebalo toliko inzistirati na formi nego na suštini. U svakom slučaju, moramo imati bolje organiziranu pravnu službu i to može biti pravnik s pola radnog vremena, koji bi bio zadužen za izradu normativnih akata, praćenje zakona i propisa, pripremu sjednica, za arhiviranje i za obuku naše administracije. 

HR: Predsjednik HNV-a Branko Horvat najavio je kako će prijedlog izmjena i dopuna Statuta ponovno ići na javnu raspravu. U kojoj je fazi sada taj proces?

Mi smo prije desetak dana svim vijećnicima poslali stari, važeći Statut , poslali smo im i prijedlog izmjena i dopuna Statuta koje je uradio Izvršni odbor, a poslali smo im i primjedbe, sugestije i prijedloge nekolicine vijećnika koji su u međuvremenu pristigli, sa zamolbom i željom da oni to razmotre do sljedeće sjednice Vijeća, koja će biti, nadam se, do konca ožujka. Tada ćemo donijeti završni račun za 2006. godinu i nadam se i proračun za 2007. godinu, jer se bez usvojenog proračuna ne može raditi, a na žalost, u prošloj godini se radilo bez proračuna i došli smo u raskorak što se tiče prihoda i rashoda, pa su nam prihodi manji nego što su nam rashodi. Također smo zbog toga došli i u koliziju sa zakonom, jer se nisu plaćali porezi i doprinosi, što sve ima reperkusije na rad u 2007. godini. Dodatna otežavajuća okolnost je da zbog takozvane tehničke vlade i neusvojenog državnog proračuna imamo manji priliv sredstava za oko 20 posto. Želim istaknuti, kako su sredstva koja HNV dobiva namijenjena isključivo za funkcioniranje samog Vijeća, što znači da nismo u stanju financirati niti udruge, niti institucije, niti pojedince. Imamo darovitih pojedinaca i jako dobre planove udruga, ali mi ih ne možemo financirati, jer za to jednostavno nemamo sredstava. 

HR: Na temelju kojih kriterija HNV odlučuje o prioritetima kod raspodjele sredstava, po natječajima AP Vojvodine, Republike Hrvatske i Republike Srbije?

Kriteriji su veličina odnosno brojnost udruge ili značaj koji ima rad udruge, institucije ili pojedinca u zajednici, teritorijalni princip, započete aktivnosti, namjena utroška sredstava, kao i iskustvo o utrošku sredstava iz prethodnih natječaja. Otežavajuća okolnost je što najčešće nemamo točno propisane kriterije od strane subjekta koji dodjeljuje sredstva, a po pravilu su to iznosi koji nisu veći od 10 posto sredstava koja se traže.

HR: Na koji će način sada i ubuduće HNV pomagati udruge ukoliko ih ne može pomagati financijski?

Očekujem da će nam naše udruge i institucije dati planove svoga rada i dinamiku ostvarenja tih planova rada i da ćemo mi moći pomagati preko našeg projekt menadžera, za što ćemo osposobiti jednu od tajnica. Veliki je problem što, od oko 35 naših udruga, oko polovice nisu u mogućnosti sami raditi projekte. To su ljudi koji se bave nekim drugim poslovima, a rad u udruzi je nešto što rade volonterski, i ako je netko zemljoradnik, prioritet mu je obaviti sjetvu ili žetvu, a ne da sjedi i piše projekt. Ali, to ga kasnije može stajati, jer kada vrijeme za natječaj prođe on više ne može konkurirati. Upravo zbog toga bi projekt menadžer trebao pomagati svakoj udruzi.

HR: Još uvijek nije izabran član IO zadužen za obrazovanje. Što to znači za obrazovanje na hrvatskom jeziku?

To je velika šteta. Moj prijedlog je bio da to bude Dujo Runje, pogotovu što je on jedan od sudionika izrade Platforme za obrazovanje na hrvatskom jeziku i mislim da je dobro upućen u problematiku školstva.

Na žalost, radimo u krnjem sastavu, ali se nadam da ćemo na sljedećoj sjednici Vijeća uspjeti izabrati i  imenovati člana za obrazovanje, jer vrijeme protječe a mi želimo imati gimnaziju na hrvatskom jeziku već sada u rujnu. 

HR: Zašto postoji član zadužen za gospodarstvo, kad HNV nije ovlašten za tu oblast, već samo za oblast kulturne autonomije?

Član IO Joza Kolar nije zadužen samo za gospodarstvo već i za financije, tako da sudjeluje u izradi završnog računa. Mislilo se da ćemo moći mnogo više uraditi po pitanju povezivanja hrvatskih tvrtki s tvrtkama naših sunarodnjaka, no putovi kapitala su sasvim drugi i nije se moglo mnogo uraditi. Postoji Hrvatski poslovni klub i gospodin Kolar je tu sudjelovao aktivno, no, ne očekujemo da se mogu napraviti neki veliki skokovi.

HR: Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je donio odluku da gospodin Joza Kolar koji je dao ostavku na članstvo u stranci, ne može zastupati interese ove stranke u HNV-u, kao član Izvršnog odbora?

Procedura u takvim slučajevima je jasna, o tome se Vijeće mora izjasniti na svojoj sjednici.

HR: Što će biti s emisijom TV tjednik? Hoće li se naći način da se ova emisija i dalje producira?

Produciranje emisije je bilo na dnevnom redu prošle sjednice Vijeća, no na žalost, nije se stiglo do te točke. Zaključak IO je kako mi nismo financijski u mogućnosti niti registrirani baviti se produkcijom TV emisija, pa ni TV tjednika. To je bilo jedno privremeno rješenje od tri mjeseca, za koliko smo se prihvatili da ćemo taj posao podržati uz pomoć gospodina Dragana Jurakića. To je međutim prilično komplicirano, s obzirom da on živi u Vrbasu a radi u Novom Sadu i da mu je širok dijapazon djelovanja. Doista je jako teško i njemu okupiti ekipu i  raditi posao koji je do tada uspješno radila NIU »Hrvatska riječ«. Smatramo da će NIU »Hrvatska riječ« preuzeti ponovno produciranje TV tjednika. Ukoliko pak iz nekog razloga do toga ne dođe, postoje samo dvije mogućnosti, ili da to preuzme neovisna produkcijska grupa ili da se formira redakcija na hrvatskom jeziku pri YU ECO televiziji, koja je privatna regionalna medijska kuća. 

HR: Od koji institucija očekujete potporu u ostvarenju postavljenih ciljeva?

Očekujem da će se Hrvatsko akademsko društvo, budući da je rasadnik naše kulturne i političke elite, mnogo više u budućnosti uključiti u rad HNV-a sa svojim idejama. Ima mnogo dobrih, progresivnih ideja, koje ostaju na razini HAD-a i ne vidim zašto one do sada nisu bile bolje iskorištene. I mi trebamo bolje iskoristiti infrastrukturu HAD-a, a i HAD mora bolje iskoristiti našu infrastrukturu, kako bismo proširili djelatnost na sav teritorij na kojemu žive Hrvati. Imamo puno Hrvata za koje niti ne znamo, ili su zanemareni ili se ne kontaktira međusobno. Na primjer, imamo buduću doktoricu znanosti kroatistike, za koju nitko i ne zna, a  koja radi samozatajno s djecom školskog uzrasta u Srijemu. 

HR: I na koncu, recite nam koji su Vaši koraci u sljedećih nekoliko mjeseci?

Planiramo posjetiti udruge i institucije po regijama, a sljedećeg tjedna se sastajemo s odjelima i odborima, s namjerom njihovog »oživljavanja«, jer za posljednjih šest mjeseci odjeli i odbori se nisu sastajali i samostalno nisu ništa poduzimali. Trenutačno radim na završnom računu za 2006. i proračunu za 2007. godinu. Moram reći kako je, što se tiče zakonske forme prema državi, sve gotovo, ali taj materijal treba upriličiti za sjednicu, jer dati ljudima sirove brojke ništa ne znači, treba napraviti rekapitulaciju, presjek, i objaviti zašto je nešto na određenom kontu. Što se tiče proračuna za tekuću godinu, možemo donijeti rashodni dio ali ne i prihodni, ali će se sigurno raditi i rebalans.

HR: Od koga očekujete potporu?

Od Republike Hrvatske očekujemo mnogo više. Prošlog tjedna je József Kasza govorio o pomoći koju Mađarska daje manjinama u susjednim državama i to su znatno veći iznosi od onoga što dobiva hrvatska manjina u Srbiji. Smatramo kako imamo osnove tražiti da nas matična država mnogo više pomaže i osjećamo se nekako zatureni, da Hrvatska mnogo više pomaže, primjerice, Hrvate u BiH, nego u Srbiji. 

Također nismo zadovoljni ni financijskom potporom koju dobivamo od Republike Srbije. Načelno je bilo govora kako će ove godine biti deset posto više sredstava, ali mislimo da bi trebalo mnogo više. HNV je od Republike Srbije do siječnja ove godine dobivao 550.000 dinara, a sad je to 20 posto manje. To nije dovoljno niti za opsluživanje samog Vijeća, imajući u vidu da samo za jednu sjednicu potrošimo 70.000 dinara.