Arhiv tekstova

Podaci su neumoljivi. Populacija Hrvata u Srbiji sve je malobrojnija i u prosjeku sve starija. Prosječna starost Hrvata u Srbiji je 45,3 godine, što znači da su, demografskom terminologijom rečeno, u stadiju duboke demografske starosti. Udio mladih, do 19 godina, pa i srednjih generacija, u odnosu na druge narode je među najnižima,  a udio starijih od 60 godina među najvišima. 

Ne samo tendencija sve manjeg broja djece u obitelji, već i rat i političke tenzije,  pridonijeli su da demografska slika bude takva kakva jest. I ne samo to, u nekim istraživanjima utvrđena je i tendencija Hrvata, da se u mlađoj dobi ne izjašnjavaju nacionalno već regionalno, ili nadnacionalno, ili nikako, dok su u kasnijoj dobi spremniji nacionalno se očitovati. 

»Tamna« demografska slika već dugo je tema među više-manje svim europskim narodima, no ipak, manjinski položaj i ne mali broj nacionalno-manjinskih prava, koji se vezuju uz određeni postotak prisutnosti manjine u ukupnom stanovništvu države, pokrajine, lokalne zajednice, upozoravaju kako negativni demografski trendovi mogu imati utjecaj i na ostvarivanje određenih prava.

No, što s time? Tko ili što može utjecati na demografske trendove? Poboljšanje uvjeta života u cijeloj državi i odnosa spram manjina zasigurno bi djelovali pozitivno, ali što mogu učiniti institucije i organizacije same nacionalne zajednice? Ukoliko i ne mogu zaustaviti ili preokrenuti trendove, zasigurno bi demografski podaci uz uvažavanje socioloških, socijalno-psiholoških i politoloških pokazatelja stanja hrvatske zajednice trebali biti osnova na kojoj će se graditi strategija razvijanja školstva, informiranja i profesionalnih kulturnih institucija.