Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bijeli prostor u političkom polju

Premda će mnogo toga biti jasnije glede nove manjinske politike kada ovaj broj »Hrvatske riječi« bude na kioscima, budući da će vjerojatno biti izvjesnije konstituiranje nove vlasti u Srbiji a time i njezin program, ipak držimo da nije zakašnjelo razmotriti pitanje kako je u predizbornim programima stranaka, koje će vršiti vlast u Srbiji, figuriralo pitanje manjina.
    Drugim riječima, hoćemo na taj način vidjeti što sve možemo očekivati na planu manjinske politike ali i po pitanju budućeg položaja manjina od stranaka koje ovih dana preuzimaju vlast u Srbiji. Tim prije nam se to čini zanimljivim iz razloga što politički predstavnici manjina nisu ovoga puta osigurali svoje sudjelovanje u vlasti. Napominjemo uzgred, ali ne bez značaja, da se to nije dogodilo ni dok je bilo Miloševićevog režima!
NASLIJEĐE DOS-OVOG REŽIMA: Nije upitno da je DOS-ov režim učinio značajan otklon u vođenju politike spram manjina od naslijeđa koje je zatekao u listopadu 2000. godine. U tom smislu, učinjen je pomak u zakonodavnoj razini donošenjem zakona kojim se normativno regulirala ova oblast. Zatim, manjine nisu stigmatizirane kao neprijatelji: nastojalo se stvoriti jedno pozitivno ozračje u odnosu većina-manjina. Autentični predstavnici manjina participirali su na svim razinama vlasti. Bilo je djelatne spremnosti da se neka od naslijeđenih pitanja riješe…
    Pa ipak, manjinska politika DOS-ovog režima nije bila takva da nije podložna kritici. Prvi je problem što je zakon o manjinama usvojen na razini tada savezne države a regulirao je oblasti koje nisu u njezinoj nadležnosti (npr. obrazovanje, službena uporaba jezika, kultura, informiranje…), zatim što nije imao snagu ustavnog zakona, nadalje što nije riješio neke vrlo važne probleme, kao što je pitanje financiranja stvari koje je propisao te pitanje političke reprezentacije manjina…
    Isto tako, podložna je kritici i politika primjene ovoga zakona. Može se tako, s jedne strane, prigovoriti po pitanju nedosljednosti u primjeni (npr. izostanak osnutka, zakonom predviđenog, Savjeta za nacionalne manjine na razini savezne države, te saveznog Fonda za poticanje društvenog, ekonomskog, kulturnog i općeg razvoja nacionalnih manjina), a s druge strane kao veći problem pokazao se taj što u sferi reforme zakonodavnog sistema u Srbiji odredbe ovog zakona često nisu uzimane u obzir. Tako, recimo, srbijanski Zakon o lokalnoj samoupravi isključuje pravo propisano zakonom o manjinama o javnoj uporabi simbola nacionalnih manjina… Doda li se tomu da je u Srbiji sve vrijeme vladavine DOS-a na djelu bilo odsustvo jedne konzistentne manjinske politike, cijelo naslijeđe dobiva još negativnije obrise.
    Istina, sve navedene manjkavosti ne mogu se spočitovati i pokrajinskoj razini vlasti. Naprotiv, ona je često demonstrirala suprotne stvari u djelokrugu svojih ovlasti. Dobar primjer za to je politika raspodjele novca manjinskim kulturnim i nevladinim udrugama. Pa ipak, kako su stvarne ovlasti pokrajinske vlasti više nego simbolične, njezin utjecaj na ukupnu manjinsku politiku više je nego skroman.
PREŠUĆIVANJE MANJINA: Naravno, za jedno takvo stanje odgovornost snose i političke elite manjinskih zajednica, osobito onih većih koje su u značajnijem omjeru i participirale u vlasti, a u određenim segmentima čak imali i odlučujući utjecaj. U tom smislu, onaj tko je bio u prilici a nije uradio ništa ili je uradio nedovoljno da se riješi pitanje političke reprezentacije manjina, ne smije sada biti bijesan, te pisati pisma po svijetu, a kod kuće kazivati da je bio naivan, jer je vjerovao lošim dečkima. Glede toga još su, u političkom smislu, upitnija sadašnja ishitrena zalaganja da se »na-vrat-na-nos« manjine uguraju u republički parlament ili izvršnu vlast, budući da dolaze od strane upravo onih koji su do sada u Srbiji uveliko kreirali i vodili manjinsku politiku. Tim prije to tako mora biti, jer je većina političkih predstavnika manjina, koji su koalirali s DOS-om ili su bili članovi nekih od stranaka DOS-a, glasno govorilo afirmativno o »novoj manjinskoj politici«. Sjetimo se samo samohvalnog diskursa o »revolucionarnim« dosezima novog zakona o manjinama!
    No, nevolja je ovdje što je to bio i diskurs većine demokratskih partija, koje se sada spremaju preuzeti vlast. »Skrhani« od toga dojma da je manjinsko pitanje riješeno »na vijeke vjekova«, one su se spram toga problema upravo tako i postavile – jednostavno su ga prešutjele.
    Recimo, predizborni program Demokratske stranke, koji je imao slogan »Budućnost, odmah!«, ni jednom riječju, barem prema brošuri »Program za bolji život i evropsku Srbiju«, ne spominju manjine. Drugim riječima, za njih ovaj problem uopće ni nije problem! Za razliku, pak, od njih, predizborni program G 17 plus, koji je u izvadcima pod nazivom »Novi program, za novu vladu« također dijeljen tijekom predizborne kampanje, ne previđa ovaj problem, ali se spominje posve uzgredno: tek u dijelu koji govori o »Rješenju nacionalnog pitanja« konstantira se sljedeće: »Europska Srbija je u interesu naroda i manjina koje žive na njezinom teritoriju. Mađari, Bošnjaci, Rumunji, Slovaci, Hrvati, Bugari i drugi na ovaj način ubrzavaju početak zajedničkog života sa svojim sunarodnjacima, čije su matične države već na putu uključivanja u EU«. I ništa više, recimo o tome kako će se to postići.
    U tom smislu, predmnijevamo da će Istvan Ispanovics, osim što je dobrano napakostio svojim dojučerašnjim kolegama, iz udobnosti koje pruža kečkemetska idila malo toga moći uraditi na rješavanju pitanja manjina, budući da mu predizbornim programom stranke to uopće nije predviđeno. Malo će mu biti od pomoći i dva predstavnika Bošnjaka s izborne liste Demokratske stranke, koji se trse da dobiju čak i ministarstvo, jer je ona također manjine previdjela. Doda li se tomu da će ove dvije stranke navjerojatnije koalirati sa strankama koje su po svojim programim snažno nacionalističko obojene, a neke od njih čak i ohrabruju restauratorske tendencije, strahujemo da Srbija, kada je u pitanju položaj manjina, može doći do situacije iz devedesetih godina, kada je mjerilo dobrog kod manjina bilo odsustvo diskriminacije i etnički motiviranog nasilja!                      

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay