Arhiv tekstova

Klasičan njemački obrok čine meso, tamni sos i krumpir. Međutim, ne postoji nešto što bi se moglo nazvati klasičnom njemačkom kuhinjom, jer svaki kraj zemlje ima sopstvene specijalitete. Od »zauerbratena«, pečene konjetine (danas uglavnom zamijenjene govedinom) u aspiku ili »labskausa«, mješavine mljevene govedine, krumpira, haringe, cikle i luka – garnirano jajetom na oko. Nijemci osobito vode računa o izgledu svoje trpeze. Ona mora biti vrlo ukusno i estetski servirana. Ovo se odnosi kako na obiteljski, tako i na stol u restoranu.

Obrok je nezamisliv bez jednog od 300 vrsta zdravog kruha, uzimajući u obzir da su se njemački pekari još odavno okitili lovorikama, proizvodeći lijepa i mala peciva.

Prepoznatljivi su utjecaji kuhinja susjednih zemalja: češka i austrijska kuhinja imale su utjecaj na bavarsku kuhinju, dok je na sjeveru Njemačke prepoznatljiv utjecaj Skandinavije i Velike Britanije. 

Tko voli jaku hranu taj će se u Njemačkoj najesti. Pečenje, koljenice – to su specijaliteti njemačke kuhinje. Kobasice s kupusom, te grah s đumbirom. Ali, naravno, i mnogo više od toga. Postoji više od tisuću vrsta pive, a njemačka vina su na svjetskom glasu.

Njemačka kuhinja možda ne obiluje originalnim receptima, ali tradicijske njemačke slastice su nešto posebno. Torte se pripremaju u ogromnim količinama, a glavni sastojak su čokolada i šlag.

Ono za što bismo mogli reći da su zaštitni znaci ove germanske kuhinje su torta od sira i Apfelkuhen, štrudla od jabuka sa sladoledom od vanilije. Ljubitelji slastica znaju za nadaleko poznatu i čuvenu Swarzwalder Kirschtorte, Švarcvald tortu. Ona potječe iz istoimene pokrajine u Baden-Wurttenbergu u Njemačkoj, poznatoj i po višnjama te rakiji od višanja. Iako originalan recept, jednako kao i njegov autor, nisu poznati, smatra se da se ova specifična torta počela peći potkraj XVI. stoljeća.

Jedna od prvih slastičarni u Njemačkoj otvorena je 1618. godine u Münchenu. Dugo su slastice bile privilegij samo imućnih obitelji. S početkom XX. stoljeća sve se promijenilo, jer je počela masovna pro-izvodnja šećera, koja je potakla razvoj slatke industrije.