Arhiv tekstova

Predstavljanje šestoga sveska »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« slova D u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, koje je održano u petak, 2. ožujka, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici okupilo je lijepi broj posjetitelja. O ovome izdanju Leksikona govorili su - Ljiljana Dulić, glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Mario Bara, apsolvent povijesti i sociologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Tomislav Žigmanov, izvršni urednik Leksikona. 

Na početku programa nastupio je Komorni tamburaški sastav pod vodstvom Nele Skenderović, koji je tijekom večeri nastupio s dvije skladbe. U ime Hrvatskog akademskog društva nazočne je pozdravio predsjednik Dujo Runje, a nazočnima se obratio i glavni urednik »Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca« dr. Slaven Bačić.  

MNOŠTVO PODATAKA I ŽIVOTOPISA: U svom izlaganju Ljiljana Dulić se osvrnula na sadržaj sveska, koji sadrži 104 stranice, te je do sada najobimniji svezak u kojem ima 155 natuknica uz 74 ilustracije, te 13 uputnica. Poput prijašnjih svezaka i u ovome su dani najvažniji podatci: o naseljima u kojima žive Hrvati i drugim toponimima, udrugama, karitativnim udrugama, manifestacijama, botaničkim nazivima, pojmovima iz etnografije, katoličkim redovima i društvima i blagdanima. Obrađeni su i neki opći pojmovi, dječje igre, kao i životopisi. Karakteristika ovoga sveska, kako je rekla Ljiljana Dulić, jest jedna od najbrojnijih bunjevačkih porodica – Dulić, te u svesku ima 45 životopisa članova ove obitelji. »Htjela bih istaknuti da, kada govorimo o Dulićima, smatram kako čak ni ovaj poduži popis od njih 45 – koji su svojim radom i djelovanjem u različitim sferama društvenoga života Hrvata u Bačkoj, ali i izvan granica svoje domovine – nije konačna lista onih čija bi postignuća bilo zanimljivo istražiti i objaviti u nekom sljedećem izdanju Leksikona. Isto tako vjerujem da će se naći netko koga će ovi znanstveno istraženi leksikografski članci potaknuti da nastavi s proučavanjem postignuća naših prezimenjaka, te da će jednoga dana možda osvanuti jedna još cjelovitija knjiga o našoj obitelji«, istaknula je Ljiljana Dulić.

DOPRINOS STUDENATA: O leksikonu je govorio i apsolvent povijesti i sociologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Mario Bara, koji je izrazio zadovoljstvo što je mogao sudjelovati u stvaranju ovoga sveska Leksikona. »Leksikon mi je omogućio da participiram u životu zajednice i time pružim sebi odgovor na postavljeno pitanje - što zajednica ima od nas koji studiramo u Hrvatskoj. Suradnjom u pisanju natuknica i dalje smo uključeni u stvaralački rad zajednice. Govorim u množini, jer se suradnji odazvala i Subotičanka Biserka Jaramazović, apsolventica etnologije i engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nadam se da će se u budućnosti suradnji odazvati i mladi koji studiraju ovdje u Subotici, Novom Sadu i Beogradu. U dosadašnjih 6 svezaka javnosti je prezentiran veliki broj, do sada, nepoznatih činjenica o Hrvatima u Podunavlju«, rekao je Mario Bara.

DOBROBIT ZAJEDNICE: O važnosti projekta »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« za znanstveni život vojvođanskih Hrvata govorio je izvršni urednik ovoga Leksikona Tomislav Žigmanov. Važnost projekta ‘Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca’ za znanstveni život vojvođanskih Hrvata zrcali se, kroz posljedice, bilo izravne bilo neizravne, koje on proizvodi. Među njima ističemo sljedeće kao najvažnije: njegovom se realizacijom umanjuju mnogobrojni spomenuti nedostaci – od onih da se počela drukčije profilirati društvena struktura Hrvata u Vojvodini, preko osnaživanja autorecepcije i autoreprezentacije, do povećanja interesa za hrvatsku zajednicu iz Vojvodine, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. Kao drugo, postupno dobivamo cjelovitu slika o nama, koja će na koncu biti, u odnosu na postojeću, ne samo proširena nego i produbljena. Kao treće, radom na Leksikonu čvršće i postojanije se oformljuju znanstvene aktivnosti unutar naše zajednice. Kao četvrto, radeći na ovaj način bivamo stalniji subjekti i objekti u znanstvenom životu, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. I na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu: putem rada na Leksikonu svjedočimo vlastitu zrelost, uvećavamo racionalnost u zajednici, pridonosimo razvoju samorazumijevanja unutar zajednice, pospješujemo samopoštovanje i samopouzdanje kod pripadnika i stvaramo pretpostavke za narodni napredak«, rekao je Tomislav Žigmanov.