Arhiv tekstova

Za projekt pokretanja Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca saznao sam ljeti 2002. godine u somborskom Hrvatskom domu. U to vrijeme čitao sam djela akademika Ante Sekulića koja su me zaintrigirala za povijest i kulturno stvaralaštvo podunavskih Hrvata. Na tragu njegovih djela dolazio sam i do drugih autora što me je potaklo na korištenje i drugih istraživačkih metoda, među njima i rad na arhivskim izvorima. Tijekom posjeta subotičkom arhivu upoznao sam se s članovima uredništva Leksikona koji su mi ponudili da se uključim u već započeti projekt. Tim pozivom bio sam osobito počašćen i ponosan što mi je omogućeno sudjelovanje u jednom ovako velikom znanstvenom poduhvatu hrvatske zajednice u Vojvodini. 

Naime, ovaj poziv uredništva bio je odgovor na pitanje koje sam si postavljao tijekom studija. Što naša zajednica u Vojvodini ima od nas studenata na hrvatskim sveučilištima? Činjenično stanje je takvo da se od nekoliko stotina svršenih studenata iz Hrvatske, tijekom ovih petnaestak godina, u Vojvodinu vratilo tek njih nekoliko. U početku taj mali interes za povratak bio je uvjetovan općom nesigurnosti u regiji, dok se danas, među samim studentima,  postavlja pitanje egzistencije i mogućnosti zapošljavanja u Vojvodini. Dugoročno gledajući zajednica, ostajući bez ovih mladih ljudi, sama sebe obezglavljuje. 

PARTICIPIRANJE U ŽIVOTU ZAJED-NICE: Leksikon mi je omogućio da participiram u životu zajednice i time pružim sebi odgovor na postavljeno pitanje što zajednica ima od nas koji studiramo u Hrvatskoj. Suradnjom u pisanju natuknica i dalje smo uključeni u stvaralački rad zajednice. Govorim u množini jer se suradnji odazvala i subotičanka, Biserka Jaramazović, apsolventica etnologije i engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nadam se da će se u budućnosti suradnji odazvati i mladi koji studiraju ovdje u Subotici, Novom Sadu i Beogradu. 

Moram priznati da je rad na Leksikonu predstavljao velik izazov, i to educirajući, jer do sada nisam imao iskustva na pisanju tekstova ovakve vrste. Bez obzira na poteškoće, zadovoljan sam na pruženoj stručnoj podršci uredništva, ali i kulturnih djelatnika Subotice i Sombora koji su mi osim svojih savjeta omogućili pristup njihovim privatnim zbirkama dokumenata, važnim za našu povijest. 

U dosadašnjih šest svezaka javnosti je prezentiran veliki broj, do sada, nepoznatih činjenica o Hrvatima u Podunavlju. Također, osim do sada malo poznatih ili nepoznatih činjenica, čitatelji ovdje mogu pronaći pojmove i biografije osoba koje su zastupljene i u drugim enciklopedijskim i leksikografskim izdanjima, ali one su ovdje podrobnije obrađene. Osim biografija pripadnika hrvatske zajednice mogu se pročitati i biografije onih osoba koje po svom podrijetlu ne pripadaju hrvatskoj zajednici, ali su kroz svoj rad ili djela bitno utjecali na njihovu sudbinu. 

Namjera mi je bila da se u ovom izlaganju suzdržim od isticanja imena pojedinih suradnika Leksikona, ali ipak ću morati istaći Živka Mandića, čime ne želim umanjiti značaj drugih suradnika. Njegovo zalaganje i natuknice me osobito impresioniraju, posebice o toponimima u kojima se saznaje o naseljima Hrvata u Mađarskoj, kako o onima gdje i danas obitavaju tako i o onima gdje su se naši sunarodnjaci asimilirali ili iselili u potrazi za boljom budućnosti.

O BUNJEVCIMA: Teško mi je ne dotaći se naše realnosti i položaja u kojem se danas nalazimo kao manjinska zajednica, povezujući s time važnost ovog Leksikona za vlastitu afirmaciju i prezentaciju prema drugim narodima s kojima živimo. Nesklono okruženje u različitim državnim okvirima i političkim sustavima ostavili su brojne ožiljke na ovoj zajednici. Posebice ove burne 90-te kad je strah od diskriminacije naveo mnoge da se isele ili sakriju svoj manjinski identitet pod subetničkim imenima. Sve dok država većinskog naroda nije intervenirala u manjinsku zajednicu nije bilo problema s višestrukim identitetom bačkih Bunjevaca i odnosa u hijerarhiji između nacionalnog i subetničkog imena. Politika koja je imala za cilj izdvajanja Bunjevaca iz hrvatskog naroda kao posebne nacionalne zajednice pokazala je svoje pravo lice na nedavnom simpoziju »O Bunjevcima« gdje se koketiralo s navodnim pravoslavnim podrijetlom Bunjevaca što evidentno za krajnji cilj ima asimilaciju Bunjevaca u većinski narod. Zbog toga se nameće kao imperativ da se u natuknicama koje se obrađuju u Leksikonu kritički valoriziraju svi dostupni izvori i literatura čime bi se pokušalo ukazati na namjerno prešućivanje i iskrivljavanje podatka o porijeklu Bunjevaca i Šokaca.

Često se pokušavalo (a još uvijek se to pokušava!) falsificirati da Hrvati iz Trojednice do 1918. nisu niti znali za postojanje Bunjevaca i Šokaca, odnosno da su bili nezainteresirani za njihovu sudbinu. Radujem se nadolazećim svescima koji će objašnjavajući djelovanje pojedinih osoba i institucija rasvijetliti i donijeti nove činjenice o vrlo živim političkim i kulturnim vezama Hrvata u tadašnjoj Ugarskoj s Hrvatima u Trojednici, ali i onima izvan nje. Navest ću samo kao primjer veze između istarskih Hrvata 70-tih godina XIX. stoljeća i njihovog lista »Naša sloga« koji je aktivno surađivao s Antunovićevim »Bunjevačko šokačkim novinama«. Iako su integracijski procesi za Hrvate u Ugarskoj bili otežani zbog spleta povijesnih okolnosti oni su se ipak odvijali i omogućili su da se »makar u jezgri«, očuva svijest o »prapostojbini, podrijetlu i identitetu« ove grane hrvatskog naroda. Veliku ulogu u očuvanju tog identiteta imali su hrvatski svećenici koji su kontinuirano održavali odnose između matične domovine i puka u Podunavlju. 

ULOGA ŽENA U PRINOSIMA KULTURI: Ovaj Leksikon je osobit i po tome što za razliku od drugih leksikona i enciklopedija poklanja veću pozornost ulozi žena u prinosima kulturi i društvenom stvaralaštvu uopće. Naglasak na ovo stavljam zbog inače tradicionalno patrijarhalne obitelji podunavskih Hrvata. 

U ovom svesku pod slovom D nalazimo tako: Damjanov, Jadranka, povjesničarka umjetnosti, likovna pedagoginja, književnica i prevoditeljica, Damjanov, Sarolta rođ. Zimmer, prosvjetna i društvena djelatnica, publicistica, Damjanov – Pintar, Ljerka, profesorica njemačkog i engleskog jezika, prevoditeljica i književnica (u svojim djelima se fokusirala na položaj žene tijekom povijesti), Dorotić, Katica, atletičarka, Dulić, Branka, umjetnica u tehnici slame, Dulić, s. Cecilija (Manda), časna sestra, poglavarica, Dulić, Ivana, umjetnica u tehnici slame, Dulić, Jelisava S. M. (Mariška), redovnica, Dulić, Kata, fitofarmaceutkinja, Dulić, Ljiljana, ekonomistica i glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom Radio Subotice, Dulić, Marija rođ. Maftej, kulturna djelatnica, Dulić, Marija, umjetnica u tehnici slame, Dulić, Matija rođ. Jaramazović, pučka pjesnikinja i slamarka, Dulić, Regina S. M. (Justina), časna sestra i misionarka, Dulić – Kasiba, Cilika, naivna slikarica, Dulić – Marković, Ivana, agronomka i političarka. 

Osim ovih biografija nalazimo na ženske dobrotvorne udruge: Dobrotvorna zajednica Amor vincit, u Subotici, Dobrotvornu zadrugu Bunjevki u Somboru i Dobrotvornu zajednicu Bunjevaka u Subotici, te crkvene redove i zajednice: dominikanke, Družba sestara kćeri milosrđa, Družba sestara Naše Gospe i Društvo anđela čuvara. Još jednom veliko hvala našim bakama, majkama i sestrama na njihovoj ulozi u čuvanju materinske riječi i običaja koji su nas održali na ovoj panonskoj vjetrometini.

VITALNOST ZAJEDNICE: Jedno od značenja Leksikona je i u dokazivanju vitalnosti ove zajednice koja je u stanju iznjedriti ovakav projekt. Uredništvo je uspjelo okupiti veći broj suradnika različitih generacija, struka i obrazovanja iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske. Time je omogućeno i bolje međusobno upoznavanje Hrvata iz Mađarske s onima iz Subotice i Sombora, te bunjevačkih i šokačkih sela. Broj suradnika koji je kontinuirano rastao od 1 sveska do današnjeg jamči da će Leksikon imati i nadalje uspostavljenu dinamiku izlaženja. 

Već sada Leksikon predstavlja izvanredno bogatu riznicu znanja o Hrvatima u međuriječju Dunava i Tise, a njegovu visoku vrijednost potvrđuje i referiranje znanstvenih radova na neke od objavljenih natuknica. On je dragocjen ne samo za našu regionalnu povijest i kulturu, nego i kao prinos cjelokupnoj hrvatskoj kulturnoj baštini. Sasvim je sigurno da će završetkom ovog projekta Leksikon predstavljati najbogatiji izvor o prošlosti i sadašnjosti Hrvata u Podunavlju i nezaobilaznu literaturu u budućim istraživanjima o povijesti i kulturnom stvaralaštvu ovog dijela hrvatskog naroda.