Arhiv tekstova

Jamena, mjesto u jugozapadnom dijelu šidske općine, udaljeno 40 kilometara od Šida, najzapadnije je naselje u Republici Srbiji. Nalazi se na tromeđi Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Hrvatske i reklo bi se kako posjeduje sve za normalan život, ali nažalost nije tako. Problema u tom mjestu ima na pretek: neasfaltirane ulice, bez kanalizacije, sa samo jednom autobusnom linijom tijekom dana, zatvorene granice, mnoštvo praznih kuća i neoženjenih mladića. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Jameni je živjelo 1130 stanovnika, a nacionalna struktura je šarolika – osim Srba, u selu žive Hrvati, Rusini, Mađari, Muslimani i drugi.

 

Prirodna bogatstva

 

Jamena je okružena prelijepim bosutskim šumama, pokraj samog sela protječe rijeka Sava, samim tim predstavlja i veliko lovno područje i područje za ribolov, kao i za razvoj seoskog turizma. Od svega toga selo nema nikakve koristi jer se 3000 hektara, kolika je površina pod šumom, nalazi u vlasništvu JP »Vojvodina šume«: »Mi imamo samo veću štetu, jer se kamionima nose drva iz šuma i time se još više uništavaju putovi koji su i onako u lošem stanju. Njihova je obveza to i srediti, međutim još uvijek ništa od toga. Po zakonskim propisima, postoji mogućnost da općina naplaćuje rudnu rentu u iznosu od 3 posto i predsjednik Općine je obećao kako će pokrenuti nešto po tom pitanju, ali još se uvijek ništa ne događa«, ističe predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Miodrag Starčević. Za zemlju u jamenačkim atarima kaže se kako je jedna od najplodnijih. Selo u svom posjedu ima također oko 3000 hektara obradivog zemljišta, međutim trenutačno, kako ističu, sav taj novac se slijeva u općinski proračun tako da selo ne raspolaže ni tim sredstvima, pa samim tim niti ne mogu poduzeti ništa na poboljšanju infrastrukture.

 

Otvaranje granica – jedina nada

 

Kako ističu, prosperitet sela dogodio bi se kada bi se postavio most na rijeci Savi na navozu Subotište, jer je Brčko mjesto u Bosni i Hercegovini udaljeno samo 20-ak kilometara i kada bi se otvorio malogranični prijelaz prema Republici Hrvatskoj, koja je od Jamene udaljena samo 3 kilometra, svima bi bilo puno bolje. Kako navode mještani Jamene, prije rata u ovom je selu život bio kvalitetniji i ljepši. Veliki broj mještana Strošinaca u Republici Srbiji posjedovao je zemljište u Jamenačkim atarima, koje su za vrijeme i poslije rata prodali: »Suradnja sa susjedima iz Republike Hrvatske uvijek je bila dobra. Skupa smo radili, sudjelovali i gostovali, kako mi, tako i oni, na svim kulturnim manifestacijama, igrali nogomet zajedno i družili se. Ali i što se tiče ekonomske suradnje. Nama je bilo bolje, jer smo kupovali gnojivo za zemlju u Hrvatskoj gdje smo ga nabavljali jeftinije, a u Brčkom smo prodavali svinje. Sada nam je to onemogućeno, a da bismo stigli do Bijeljine moramo ići skelom«, ističe mještanin Jamene Jovica Starčević. Kada bi se granice otvorile, kako navode Jamenčani, protok ljudi i robe bio bi veći, razvila bi se trgovina, a možda bi u bliskoj budućnosti bilo izgrađeno pristanište, benzinske crpke s pratećim objektima. Samim tim Jamena bi mogla imati ključnu ulogu u razvoju trgovine i industrije zbog blizine autoceste, Šida, Bijeljine, Brčkog, Županje. Međutim, za sada od toga ništa: »U više navrata smo vodili razgovore s predstavnicima lokalne samouprave o mogućnosti otvaranja malograničnog prijelaza. Prije nekoliko godina čak su i dolazili predstavnici iz susjednih Strošinaca, kada se i razgovaralo o mogućnosti otvaranja prijelaza, međutim sve je ostalo samo na pregovorima. Nama bi više odgovaralo da se otvori malogranični prijelaz prema Račinovcima, ali prema mojim saznanjima do toga uskoro neće doći«, ističe prvi čovjek sela Miodrag Starčević.  Isto su nam potvrdili i u lokalnoj samoupravi Općine Šid. Kako nam je rekao predsjednik Skupštine Općine dr. Branislav Mauković, interes za Šid svakako postoji, ali Općina nema ingerencije sama to uraditi, sve je u nadležnosti resornih ministarstava i država.

 

Hrvati u Jameni

 

U Jameni danas živi 8 obitelji hrvatske nacionalnosti. U selu je i crkva posvećena Mariji Magdaleni, gdje se katolici okupljaju na velike kršćanske blagdane, kao i na crkveni god 22. srpnja. Jedna od baka koje su redovito na crkvenim misama je Liza Katarinić: »Kada su mise, samo nas tri bake dođemo u crkvu, jer ovdje nema mladih. Ali zato ja u svojoj kući, gdje nas ima osam članova, obilježavam sve blagdane i učim svoju djecu da poštuju naše svece i čuvaju običaje. Naš velečasni Bošnjaković uredio je crkvu, iako je dosta stara i oronula, ali hvala dragom Bogu što je imamo  u selu«, kaže baka Liza. A njen unuk Dražen ističe kako je sirotinje sve više i da iako Jamena ima povoljan zemljopisni položaj, sve se teže živi: »Bavim se i poljoprivredom i stočarstvom. Međutim, teško se od toga može živjeti. Kada bi se barem granice otvorile, selo bi malo živnulo, ovako ono polako odumire«, ističe Dražen Katarinić.

Na osnovi razgovora s Jamenčanima, stječe se dojam kako im svima nedostaju dobra stara vremena, pogotovo u ekonomskom smislu. Ali, isto tako čini se kako se sve u ovom mjestu nabolje može ostvariti uz samo malo više dobre volje i upornosti, kako bi i ovi ljudi u najudaljenijem mjestu šidske općine, živjeli puno bolje.